ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Korištenje vjetra u proizvodnji električne energije započelo je u svijetu sedamdesetih godina, naravno, 20. stoljeća, a u Hrvatskoj 1978. godine.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Korištenje vjetra u proizvodnji
električne energije započelo je u svijetu sedamdesetih godina,
naravno, 20. stoljeća, a u Hrvatskoj 1978. godine. #L#
U nas se opetovano govori o "vjetru i struji", na pomolu su novi
pokušaji, no ostaje činjenica da su Hrvatska i Albanija jedine na
europskom dijelu Mediterana koje dosad nisu učinile bogznašto u
korištenju vjetra u proizvodnji električne energije, tvrdi se u
napisu znakovita naslova 'Hrvatska i Albanija na dnu', objavljenom
u zadarskom 'Narodnom Listu'. Do kraja osamdesetih razvli su se u
svijetu strojevi snage 200kW, u devedesetim od 500 kW, da bi danas
njihova moć dostigla 1 ili 1,5 megawata po svakoj vjetrenjači. Već
1950. deset je zemalja imalo više od 50 MW instaliranih
vjetroelektrana. Prednjačile su i prednjače SAD, Njemačka, Danska
i Indija. U svim tim državama "elektrika na vjetar" uživa posebne
beneficije - subvencije i olakšice. Od konferencije u Kyotu postoje
i međunarodne poticajne mjere.
Godine 1978. vjetroenergetikom počelo se u "lijepoj i vjetrovitoj
našoj" baviti brodogradilišta Uljanik i Split, te Končar. U Istri
je 1988 postavljna opitna vjetroturbina snage 22 kW. Uslijedio je,
međutim, Domovinski rat, te se od devedesetih tek eksperimentiralo
i eksperimentiralo... U tom svijetlu treba spomenuti projekt
Splitskog sveučilišta CRO EOL, te konačno, u osvit novog
milenijuma, Institut Hrvaoj Požar koji je pokrenuo projekt
ENWIND.
Vjetra imamo, imamo i bure i juga, imamo li dovoljno struje?
(Hina) ld ld