SAVJET HNB: NOVE MJERE MONETARNE POLITIKE

ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Na temelju odluka Savjeta Hrvatske narodne banke, koje su donijete na današnjoj sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, stopa obveznih pričuva banaka smanjit će se s 23,5 posto na 22 posto, a osnovica za obračun devizne obvezne pričuve proširit će se i na primljene devizne kredite.#L# To znači da će od 9. srpnja biti u primjeni ne samo jedinstvena stopa obvezne rezerve, i to niža od dosadašnje, nego i ujednačena osnovica izdvajanja za obračun kunske i devizne obvezne pričuve, izvješteno je iz HNB-a.. Da promjena ne bi bila prenagla, u prijelaznom razdoblju, za obračun obvezne devizne pričuve 8. lipnja, banke će na primljene devizne depozite obračunati dosadašnju stopu od 23,5 posto, a na primljene devizne kredite 11 posto. Obvezna devizna pričuva moći će se održavati u eurima i u dolarima. Polazeći od podatka da je u ožujku ponderirana prosječna kamatna stopa na kunske depozite na razini bankovnog sustava iznosila 3,6 posto, od 9. srpnja smanjit će se i naknada koju HNB plaća bankama na izdvojena sredstva kunskog dijela pričuve s 3,7 posto na 3,5 posto. U izdvojenu rezervu uračunavaju se sredstva obvezne pričuve izdvojena na poseban račun kod Hrvatske narodne banke, kao i sredstva koja se, u svrhu održavanja obvezne pričuve u prosjeku, izdvajaju na račune za namirenje banaka i na poseban račun kod HNB-a za namirenje neto pozicije iz Nacionalnog klirinškog sustava. Ovim mjerama ostvaruje se druga etapa unificiranja kunskog i deviznog dijela obveznih pričuva, koje je započeto odlukama donesenim u rujnu prošle godine. Nastojalo se voditi računa i o drugom dugoročnom cilju središnje banke, a to je smanjivanje stope obvezne rezerve. U trenutačnim okolnostima ono nije moglo biti veće, s obzirom na primarni cilj održavanja inflacije pod kontrolom, no očekuje se da bi do kraja ove godine mogao biti ostvaren još jedan korak u pravcu snižavanja obvezne rezerve. Prvotno se predviđalo da će mjere koje su donijete na ovoj sjednici Savjeta HNB uslijediti nešto kasnije, kad ojača devizni priljev od turizma. Međutim, najnovija zbivanja na deviznom tržištu potakla su ubrzanije poteze da bi se ublažili aktualni aprecijacijski pritisci na tečaj kune. Naime, kod devizne obvezne pričuve učinci ovih mjera će biti dvojaki: snižavanje stope izdvajanja umanjilo bi obvezu, no kako nasuprot tome stoji proširenje devizne osnovice za obračun, u krajnjem ishodu uslijedit će neto povećanje deviznog dijela obvezne rezerve u vrijednosti oko 2,3 milijarde kuna. Procjenjuje se da će istodobno, uslijed umanjene stope izdvajanja, iz kunske obvezne pričuve biti oslobođeno oko 320 milijuna kuna. To znači da će se smanjiti ponuda na deviznom tržištu, a kunska likvidnost bit će dostatna za nastavak zadovoljavajuće kreditne aktivnosti banaka i praćenje daljnjeg oživljavanja gospodarskih aktivnosti, bez neželjenih proinflacijskih učinaka. Savjet HNB upoznat je i s pripremljenom odlukom o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite, čije donošenje je u nadležnosti guvernera HNB. Ta odluka, na koju su tijekom proteklih nekoliko tjedana imale priliku dati svoje primjedbe i sugestije i poslovne banke, primjenjivala bi se od početka sljedeće godine. Njena primjena trebala bi povećati transparentnost ponude te time i zdravu konkurenciju na tržištu bankovnih usluga, a središnjoj banci osigurati pouzdanije pokazatelje za analizu zbivanja u bankovnom sustavu. Članovi Savjeta HNB obaviješteni su da središnja banka još nije primila zahtjev talijanske banke Unicredito za suglasnost glede najavljene namjere za preuzimanje većinskog vlasničkog udjela u Zagrebačkoj banci. Ukoliko takav zahtjev ovih dana stigne, on će, nakon odgovarajuće obrade u stručnim službama središnje banke, biti proslijeđen članovima Savjeta HNB koji bi o njemu odlučivali najvjerojatnije početkom srpnja. (Hina) pp ds