FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE MONDE OD 1.6.01. O EUROATLANTSKIM INTEGRAC. BALTIČKIH ZEMALJA

FR-EE-LT-LV-procesi-Organizacije/savezi-Vlada-Obrana-Diplomacija FRANCUSKA-LE MONDE OD 1.6.01. O EUROATLANTSKIM INTEGRAC. BALTIČKIH ZEMALJA FRANCUSKALE MONDE1. VI. 2001.Nestrpljivost baltičkih zemalja"Tri male zemlje koje nemaju ništa, ili gotovo ništa, zajedničko, osim varljivog općenitog imena i vruće želje da se napokon priključe zapadnom svijetu: takav je zacijelo glavni dojam koji će skupina čitatelja 'Le Mondea' zadržati o nepunih tjedan dana provedenih u upoznavanju takozvanih baltičkih država. Ove zemlje, poprilično nepoznato područje, čak i za obrazovanog i vrlo radoznalog zapadnoeuropskog čitatelja, lako mogu iznenaditi, kako izgledom svojih ulica, tako i mišljenjima koje smo čuli. (...)Ona ŠLitvaĆ očekuje da joj Europska unija otvori vrata, a sama si je kao cilj zadala 2004. godinu, pomalo se ljuteći zbog opširnih raspra koje uglavnom brinu čelnike petnaestorice. 'Za nas su raspre o budućnosti Europske unije donekle manje važne nego pregovori o prijamu', kaže Klaudius Maniokas, čelnik 'europskog odbora' pri litavskoj vladi. Drugim riječima, glavno je biti član, i to što prije, a onda ćemo vidjeti. To vrijedi kako za Europsku uniju, tako i za NATO, dvije organizacije koje je jedan drugi, ovaj put letonski, dužnosnik nazvao 'prvorazrednim europskim simbolima'.
FRANCUSKA LE MONDE 1. VI. 2001. Nestrpljivost baltičkih zemalja "Tri male zemlje koje nemaju ništa, ili gotovo ništa, zajedničko, osim varljivog općenitog imena i vruće želje da se napokon priključe zapadnom svijetu: takav je zacijelo glavni dojam koji će skupina čitatelja 'Le Mondea' zadržati o nepunih tjedan dana provedenih u upoznavanju takozvanih baltičkih država. Ove zemlje, poprilično nepoznato područje, čak i za obrazovanog i vrlo radoznalog zapadnoeuropskog čitatelja, lako mogu iznenaditi, kako izgledom svojih ulica, tako i mišljenjima koje smo čuli. (...) Ona ŠLitvaĆ očekuje da joj Europska unija otvori vrata, a sama si je kao cilj zadala 2004. godinu, pomalo se ljuteći zbog opširnih raspra koje uglavnom brinu čelnike petnaestorice. 'Za nas su raspre o budućnosti Europske unije donekle manje važne nego pregovori o prijamu', kaže Klaudius Maniokas, čelnik 'europskog odbora' pri litavskoj vladi. Drugim riječima, glavno je biti član, i to što prije, a onda ćemo vidjeti. To vrijedi kako za Europsku uniju, tako i za NATO, dvije organizacije koje je jedan drugi, ovaj put letonski, dužnosnik nazvao 'prvorazrednim europskim simbolima'. (...) U Tallinnu, u pravoj 'sjevernjačkoj' baltičkoj zemlji, gdje je najočitija finska i švedska nazočnost, izjave su, dakako, umjerenije: 'želja za Europom' nije manja, već se Estonija obično vrti među najnaprednijim zemljama kandidatima, a njeni su izgledi sada vrlo konkretni. Pošto je dosta teško podnijela udarac nakon ruske gospodarske krize, zemlja je ponovno ostvarila brz rast (više od šest posto u prošloj godini), po cijenu liberalne politike bez ustupaka. Stoga se, unatoč svemu, počinje osjećati potreba za socijalnom politikom. Pošto je stoički podnio velike žrtve, puk počinje davati suzdržane znake nestrpljenja koje se, zanimljivo, očituje u istraživanjima što svjedoče o puno manjem oduševljenju Europom. Hoće li zbog dugog čekanja izgubiti vjeru? Kako god bilo, u Tallinnu i drugdje počinju sanjati o Europskom povjerenstvu koje će brže odgovarati na pitanja kandidata, koje će biti 'određenije i jasnije' u zahtjevima, kako kaže Harri Tiido, zamjenik ministra za vanjske poslove. On istodobno otklanja kušnje s obje strane Atlantika o nagodbi koja bi umirila ruske 'strahove', tj. 'da' Europi, 'ne' NATO-u. Sigurnost Europe je 'nedjeljiva', 'ne mogu se u istom loncu kuhati dvije juhe'. Premda je sve jasno i čvrsto argumentirano, ipak ima jedna mala zona sumraka. Razmišljaju li doista ove tri zemlje koje pojedinačno trče utrku s preponama što ih, gotovo sigurno, treba dovesti u Europu, a zacijelo i u NATO, koje se razlikuju po mnogim obilježjima, ali ih zbližava zajednička pedesetogodišnja 'sovjetska' povijest, o ulasku koji ne bi bio istodoban za sve tri zemlje?", pita se Jan Krauze.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙