POČETKOM 2002. OKO 85 POSTO RAZMJENE U REŽIMU SLOBODNE TRGOVINE

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Hrvatska dosad ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Makedonijom, koji se primjenjuju, već su parafirani i u lipnju ili na jesen bit će potpisani i Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, ugovori o slobodnoj trgovini s EFTA-om, Češkom i Slovačkom te još nekim državama. #L# Početkom iduće godine, kada bi se počeli primjenjivati ti ugovori o slobodnoj trgovini, te u trgovačkom dijelu i ugovor s EU-om, najmanje 85 posto vanjskotrgovačke razmjene Hrvatske bilo bi u režimu slobodne trgovine, istaknula je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Podsjetila je da je ugovor s Makedonijom potpisan u svibnju, a počeo se primjenjivati u lipnju 1997., sa Slovenijom je potpisan krajem te godine i primjenjuje se od početka 1998., s BiH je potpisan 19. prosinca 2000. i primjenjuje se od početka 2001., a ugovor s Mađarskom, potpisan 22. veljače ove godine, primjenjuje se od 1. travnja. Idući ugovor o slobodnoj trgovini koji bi se trebao potpisati je onaj s EFTA-om (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Taj je ugovor parafiran 23. veljače ove godine, bit će potpisan 21. lipnja u Vaduzu, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2002. Krajem travnja parafirani su i ugovori sa Češkom i Slovačkom, njihovo se potpisivanje, kaže Spevec, očekuje na jesen, a počeli bi se primjenjivati također 1. siječnja 2002. Završeni su i pregovori s Poljskom, s kojom bi se idućih mjeseci trebao potpisati ugovor o slobodnoj trgovini. No, zasad je teško reći kada će se on početi primjenjivati. Naime, Poljska ne poznaje institut privremene primjene takvih ugovora, nego to vezuje za ratifikaciju u parlamentima. Tako bi primjena ugovora s Poljskom, očekuje Spevec, mogla početi u veljači ili ožujku 2002. Spevec ističe da su u tijeku i pregovori s Rumunjskom i Bugarskom, koji bi mogli završiti na jesen. Usporedno sa završetkom pregovora s tim dvjema posljednjim zemljama CEFTA-e Hrvatska bi zatražila i pristup CEFTA-i. Hrvatskoj je ipak najvažniji Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om jer na zemlje EU-a otpada 55 posto njezine vanjskotrgovačke razmjene. Taj je Ugovor parafiran 14. svibnja, očekuje se da će se potpisati na jesen, a postao bi valjan nakon ratifikacije u parlamentima svih zemalja članica EU-a i ratifikacije u Hrvatskome saboru. No, prigodom samog potpisivanja na jesen potpisao bi se i tzv. privremeni sporazum koji bi omogućio da se trgovačke odredbe i one o transportu iz glavnog Ugovora počnu primjenjivati početkom 2002. Sve bi to trebalo pridonijeti širem tržištu za hrvatske proizvode. Hrvatska, kaže Spevec, želi stvoriti otvoreno gospodarstvo integrirano u Europu, proširiti tržište gospodarstvenicima kako bi im se omogućilo da povećaju izvoz. Hrvatsko tržište sa 4,3 milijuna ljudi je premalo da bi osiguralo bilo kome profitabilnu proizvodnju, ističe Spevec. Na državi je, dodaje, s jedne strane, stvaranje uvjeta za konkurentnu proizvodnju, smanjenje troškova proizvodnje, porezne presije, doprinosa, te s druge strane otvaranje tržišta. Stoga je na državi da učini što i drugi - da se uključi u europsku slobodnu trgovinu, s EU-om preko ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, ugovorima o slobodnoj trgovini u regiji, te uključivanjem u CEFTA- u. Kao vrlo važan cilj Spevec ističe i želju Hrvatske da se uključi u paneuropska pravila o porijeklu, koja omogućuju tzv. dijagonalnu kumulaciju porijekla. U taj je sporazum uključeno 29 država - zemlje EU-a, CEFTA-e, Baltičke zemlje, Turska i Izrael, a za uključenje i Hrvatska mora imati ugovore o slobodnoj trgovini sa svima njima. Baltičkim je zemljama Hrvatska već ponudila "draft" ugovora i s njima se početak pregovora očekuje na jesen, a zanimanje je pokazala i izraelska strana, kaže Spevec. S obzirom na to da su pravila o porijeklu vrlo stroga, uključenje u paneuropska pravila o porijeklu omogućilo bi da proizvod proizveden u Hrvatskoj od sirovine iz neke od tih 29 zemalja stječe pravo na porijeklo, a time i na preferencijal. Kao primjer Spevec navodi tekstilne proizvode. Na primjer - hlače koje se proizvode u Hrvatskoj, a za koje je tkanina uvezena iz Njemačke, nemaju hrvatsko porijeklo, pa pri izvozu u Mađarsku nemaju pravo na preferencijal. Uključenjem pak u paneuropska pravila, i taj bi proizvod imao pravo na porijeklo i mogao bi se izvoziti po preferencijalnim uvjetima. U daljnje ciljeve Spevec ubraja i početak pregovora sa zemljama tzv. Barselonske grupe, inicijative koja bi obuhvatila države jugoistočne Europe i Mediterana. Za Hrvatsku bi to značilo i sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom, s kojom su pregovori pri kraju, a posljednji krug razgovora održat će se u lipnju ili početkom srpnja u Zagrebu. U toj su inicijativi još i Malta i Izrael, te u daljnjoj perspektivi Egipat, Tunis i Maroko, a obuhvatila bi i Jordan i Siriju. (Hina) bn db