ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Za gradnja novih supermarketa i razvoj već postojećih vrlo važni uvjeti uskoro bi trebali postati prostorni planovi gradova i općina, te utjecaj takvih objekata na prometnu infrastrukturu i zaštitu
okoliša.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Za gradnja novih supermarketa i razvoj
već postojećih vrlo važni uvjeti uskoro bi trebali postati
prostorni planovi gradova i općina, te utjecaj takvih objekata na
prometnu infrastrukturu i zaštitu okoliša. #L#
Hrvatska je Vlada, naime, jučer u hitnu saborsku proceduru uputila
prijedlog dopuna Zakona o trgovini koje bi joj omogućile da propiše
posebne uvjete za obavljanje trgovine na malo u određenim vrstama
prodavaonica. Vladi bi se omogućilo donošenje propisa za uređenje
budućeg razvoja trgovine, bez pogodovanja bilo kojem vidu
trgovine, objasnio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
U trgovini, koja čini 10,4 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda,
sve više je prodavaonica velike površine, supermarketa i
hipermarketa. Tako su uz supermarkete nekih domaćih trgovačkih
kuća, kao npr. Konzuma, ili Getroa, prisutni i inozemni lanci kao
što su Mercantone, Billa i sl., a svoj dolazak na hrvatsko tržište
najavljuju i austrijski Metro, slovenski Mercator.
I dok trgovina u takvim centrima ima svoje prednosti u mogućnosti
kupnje većine kućanstvu potrebnih proizvoda na jednom mjestu i
uglavnom po nešto nižim cijenama, nosi sa sobom i niz problema.
Trgovački su lanci uglavnom smješteni na prilazima velikim
mjestima i gradovima, a njihova neplanska gradnja dovela je i
dovodi do zagušenja prometnica na prilazima gradovima. Osim toga,
njihov razvoj rezultira i ubrzanim propadanjem malih trgovaca, a
time se dovodi u pitanje i mogućnost opskrbe stanovništva koje nema
vlastiti automobil, posebice starijih i invalida.
Sve je to nagnalo europske zemlje da u zadnjih dvadesetak godina
uvedu neki vid kontrole izgradnje velikih supermarketa i
hipermarketa, a uglavnom to čine propisima o prostornom uređenju i
zaštiti okoliša. Takva se potreba nametnula i Hrvatskoj, pa se
predloženim dopunama želi omogućiti ulazak novih velikih
trgovačkih lanaca i razvoj postojećih, ali uz pomno prostorno
planiranje takvih centara, te procjenu utjecaja na prometnu
infrastrukturu i zaštitu okoliša, odnosno zagađivanje.
Po riječima ministra Fižulića, to znači da će se kod izdavanja
lokacijske dozvole za takve trgovine, bez pogodnosti, voditi
računa da li o tome postoji odluka nadležnog lokalnog tijela i da li
je ta gradnja usklađena s detaljnim prostornim planom.
Takav bi propis Vlada trebala donijeti u roku mjesec dana od
donošenja dopuna Zakona o trgovini. Sam bi prijedlog pak prije toga
trebali usuglasiti ministri nadležni za trgovinu i za zaštitu
okoliša.
Vlada dopunama Zakona namjerava pomoći i općinama i gradovima da
što prije donesu propise o radnom vremenu trgovina na malo. Te su
propise gradovi i općine već trebali donijeti, ali je svega 60 posto
njih i ispunilo tu zakonsku obvezu.
Ministarstvo gospodarstva procjenjuje da dio općina taj propis
nije donijelo zbog nedovoljne stručnosti zaposlenih u općini.
Stoga dopunama Zakona predviđa da ministar nadležan za trgovinu
donese kriterije kojima bi se općinama pomoglo u donošenju propisa
o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo.
Trgovinom na malo u Hrvatskoj se bavi 24 tisuće trgovačkih
društava, te isti toliki broj obrtnika, a u njoj je i više od 177.000
zaposlenih. Prosječan godišnji promet po prodavaonici je 3,9
milijuna kuna, od čega u trgovačkim društvima 6,2 milijuna, a u
prodavaonicama koje drže obrtnici 658 tisuća kuna. Prosječan broj
stanovnika po jednoj prodavaonici je 112.
(Hina) mku ds