POSLOVNI PREGLED BOJ 211

POSLOVNI PREGLED broj 211 26. svibnja - 01. lipnja 2001. SADRŽAJ: ? MINISTARSTVO FINANCIJA O JAČANJU KUNE I PRORAČUNU 2 ? VLADA O USTROJU DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJAMA 2 ? PROSJEČNA PLAĆA U OŽUJKU 3.269 KUNA 2 ? IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 19,2 MLRD KUNA 2 ? DIONIČARIMA ZAGREBAČKE BANKE 30 DEM DIVIDENDE PO DIONICI 3 ? ZABA SNIŽAVA KAMATNE STOPE ZA PRAVNE OSOBE 3 ? AGENCIJA FITCH POTVRDILA KREDITNI REJTING ZAGREBAČKE BANKE 3 ? PREDSTAVLJENA NOVA BANKA - HVB CROATIA 3 ? NETO DOBIT BANK AUSTRIA U 2000. 38,4 MILIJUNA KUNA 4 ? VUKASOVIĆ O STAROJ DEVIZNOJ ŠTEDNJI LJUBLJANSKE BANKE 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 4 ? MISIJA SVJETSKE BANKE OPTIMISTIČNO O RESTRUKTURIRANJU HŽ-A 5 ? KONČAR I EPE-PEMC 2002. POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 6 ? KONČAR OBNAVLJA PRUGE U BIH 6 ? UGOVOR KONČAR ELEKTRIČNIH LOKOMOTIVA I MAKEDONSKIH ŽELJEZNICA 6 ? LUKA RIJEKA SKOPILA UGOVOR S POZNATIM TALIJANSKIM PRIJEVOZNIKOM KONTEJNERA 6 ? NOVI NATJEČAJ ZA HOTELE CROATIA IZ CAVTATA I BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA 7 ? HT: U GSM MREŽI 1,25 MILIJUNA KORISNIKA 7 ? REGENT EUROPE LTD. PROMIJENIO IME U CHARLEMAGNE CAPITAL LIMITED 7 ? BROJ TVRTKI U DRŽAVNOM PORTFELJU MANJI 30 POSTO 7 ? KORPORACIJA AMWAY ULAZI NA HRVATSKO TRŽIŠTE 8 ? ROVINJSKA TVORNICA DUHANA TVRDI DA JE ŽRTVA INTERESNIH SKUPINA 8 ? IZVOZ 60.000 PŠENICE ZAGREBAČKOJ FINAGRI 8 ? U ČETIRI MJESECA PROIZVEDENO 385.318 TONA NAFTE 8 ? WEB STRANICE PBZ AMERICAN EXPRESSA ZA PREGLED STANJA RAČUNA 9 ? POTPISAN 27 UGOVOR O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA 9 ? SPORAZUM HRVATSKE I CRNE GORE O CESTOVNOM PROMETU 9 ? HRVATSKOJ JE POTREBAN ZAKON O ELEKTRONIČKOM POTPISU 9 ? HUH: RAZMISLITI O DEVALVACIJI NACIONALNE VALUTE 9 ? KANADA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJA U HRVATSKO OBRTNIŠTVO 10 ? ZBOG LINIĆEVIH IZJAVA SINDIKALNE SREDIŠNJICE TRAŽE SJEDNICU GSV- A 10 ? IDUĆI TJEDAN MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MINISTARSTVO FINANCIJA O JAČANJU KUNE I PRORAČUNU Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka (HNB) nastojat će mjerama fiskalne i monetarne politike sprječavati daljnji pritisak na jačanje kune, koji će, procjenjuju u Ministarstvu, i dalje biti prisutan s obzirom na vrlo visoku deviznu likvidnost. U Ministarstvo financija objašnjavaju da je aprecijacija kune normalna pojava u situaciji u kojoj je Hrvatska, te da im 'nije cilj daljnje jačanje kune jer bi to otežalo situaciju izvoznicima i turističkom gospodarstvu'. Državni se pak proračun ostvaruje u planiranim okvirima kao i proračunski deficit, a ministar financija Mato Crkvenac ističe kako 'ne dolazi u obzir rebalans proračuna u kojem bismo mi povećavali prihode, te širili mogućnosti za rashode, odnosno utvrđena veličina prihoda i rashoda za ovu godinu neće se mijenjati'. No, mogu se vjerojatno očekivati određene promjene unutar proračuna, zato što su neki izdatci (posebno za mirovine i dječje doplatke) veći od planiranih, a u Ministarstvu financija to nazivaju tehničkim usklađivanjem unutarnje strukture proračuna. Ministarstvo je računalo s određenim deficitom s obzirom da proračunu mjesečno nedostaje oko 700 milijuna kuna prihoda od privatizacije. No, ističu da je to također pod kontrolom, jer se očekuje ostvarivanje većine planiranih prihoda od privatizacije do kraja godine. Ako se to ne bi dogodilo, postoje pripremljena rješenja, kažu u Ministarstvu financija. Za sada je teško precizirati koje bi konkretne stavke mogle biti pogođene unutarnjom preraspodjelom proračunskih sredstava. Iz resornog ministarstva poručuju da će se štediti na nekim klasičnim troškovima države, a ne bude li druge i na nekim kapitalnim zahvatima koji će se odgoditi. O osnovici za plaće u javnom sektoru i državnoj upravi još se raspravlja, istražuju se sve mogućnosti i završavaju simulacije, te osnovica u ovom trenutku nije promijenjena. Simulacije pokazuju da je s osnovicom manje problema u državnoj upravi, a više teškoća u javnim službama, gdje bi bila potrebna veća smanjenja s obzirom na utvrđene proračunske stavke, pojašnjava se iz Ministarstva financija. VLADA O USTROJU DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJAMA Državnu upravu u županijama uskoro bi trebala preuzeti županijska državna uprava, na čijem čelu bi bio predstojnik kojega bi, nakon javnog natječaja, imenovala Vlada, dok župan više ne bi bio državni dužnosnik i ne bi odgovarao Vladi već samo županijskoj skupštini, prijedlog je izmjena Zakona o sustavu državne uprave koje je u četvrtak utvrdila Vlada. Taj prijedlog koji se ponajprije odnosi na ustroj tijela državne uprave u županijama, Vlada je Saboru uputila po hitnom postupku. Ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević objasnio je da je promjenama Ustava i sustava lokalne samouprave ukinuta dvojnost određenja županija kao jedinica lokalne, ali i državne uprave, te razdvojena i funkcija župana kao predstavnika državne vlasti i nositelja izvršne vlasti u županiji. Stoga se izmjenama Zakona o sustavu državne uprave predlaže za poslove državne uprave osnovati jedno tijelo - županijsku državnu upravu. U njoj bi s radom kao unutarnje ustrojstvene jedinice nastavili i dosadašnji županijski uredi. Predložena rješenja ne odnose se na Grad Zagreb za kojega će se obavljanje poslova državne uprave vrlo skoro riješiti kroz zakon o Gradu Zagrebu, najavio je Ivanišević. Gospodarski resori natjerali su Vladu da prijedlog izmjena Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vrati na koordinaciju za gospodarstvo. Prijedlog na drugačiji način uređuje pitanje spomeničke rente - ubirala bi se na prihod, a ne na dohodak, odnosno dobit, dok bi se investitorima u nove objekte uvela obveza da uplate 1 posto investicije. To je protiv kulturne baštine, ugostitelji će bježati iz stare jezgre. Tako će jezgra spasti na obično održavanje, a ne na spoj s gospodarskim djelatnostima, upozorio je potpredsjednik Slavko Linić. Vlada je dala suglasnost za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini s državama EFTA-e (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Taj je ugovor parafiran u veljači ove godine, a potpisat će se 21. lipnja na ministarskoj konferenciji u Vaduzu. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PROSJEČNA PLAĆA U OŽUJKU 3.269 KUNA Sredstva isplaćena za plaće u prva su tri ovogodišnja mjeseca iznosila 9,3 milijarde kuna i bila su nominalno 12,2 posto veća od onih u istom lanjskom razdoblju, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Prosječno pak isplaćena neto plaća u ožujku iznosila je 3.269 kuna nominalno je porasla 6,7 posto, a realno jedan posto prema istom lanjskom mjesecu. Najviša prosječna neto plaća u ožujku je isplaćena u financijskom posredovanju i iznosila je 4.940 kuna, a za gotovo dva i pol puta veća je od najniže isplaćene plaće u ribarstvu (2.002 kune). IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 19,2 MLRD KUNA Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) iznosio je na kraju ožujka 19,2 milijarde kuna, što je otprilike za 80 milijuna kuna manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na ožujak lani iznos nepodmirenih naloga smanjen je 21,2 posto. Najveće smanjenje tijekom spomenutog razdoblja zabilježeno je u trgovini i prerađivačkoj industriji, (na koje se odnosi dvije trećine evidentiranog iznosa), i to za 3,6 milijardi kuna, objavljeno je iz ZAP-a. Broj insolventnih pravnih osoba na godišnjoj se razini povećao za 3,8 posto, na 33.316 insolventnih osoba. Krajem ožujka od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba više od tri četvrtine bilo je onih blokiranih na osnovi sudskih i drugih rješenja. Iznos nepodmirenih obveza na istoj osnovi (osam milijardi kuna) za 1,6 posto je veći nego u veljači te 5,5 posto veći nego u ožujku lani. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE DIONIČARIMA ZAGREBAČKE BANKE 30 DEM DIVIDENDE PO DIONICI Na godišnjoj skupštini Zagrebačke banke d.d. dioničari su u ponedjeljak prihvatili odluku da se dio prošlogodišnje dobiti Banke, od 337,5 milijuna kuna, rasporedi za isplatu dividendi, tako da će dividenda po redovnim dionicama serije A, B i D te povlaštenim dionicama serija C i E iznositi 30 njemačkih maraka. Ostatak dobiti, od 570,9 milijuna kuna, pak, raspoređuje se u rezerve Banke. Osim toga, prihvaćena je i odluka o ukidanju povlaštenosti dionica serije E, čime i te dionice postaju redovne sa svim pravima. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković među značajnijim poslovnim potezima Banke u 2000. godini istaknuo je koncentriranje na bankarsko-financijsko poslovanje (prodaja dionica Plive i Jadranturista) te širenje na tržište Bosne i Hercegovine. Naime, ZABA je početkom 2000. stekla većinski udio u Hrvatskoj banci iz Mostara (danas Zagrebačka banka BiH), dok je krajem prošle i početkom ove godine dovršeno preuzimanje sarajevske Universal banke i dijela imovine i obveza tuzlanske Komercijalne banke. Na hrvatskom bankarskom tržištu, među strateški vrijedne poteze Luković je ubrojio pripajanje Zagrebačke banke - Pomorske banke iz Splita, preuzimanje Varaždinske banke te preuzimanje obveza prema deponentima Cibalae banke, čime je Grupa, mjereno veličinom aktive, ostvarila porast tržišnog udjela u Hrvatskoj s 29 na više od 32 posto. Govoreći o sporazumu s UniCredito Italiano i Allianzom, Luković je rekao kako je on rezultat inicijative Uprave Banke, te da se nada da će sporazum dobiti podršku HNB-a. To bi Banci donijelo, kaže Luković, podršku u razvoju u vodeću financijsku instituciju u regiji, omogućilo bi se dvama strateškim partnerima ulaganje u poslovanje u Hrvatskoj od 500 milijuna američkih dolara, a ipak bi partnerstvo omogućilo Banci da "zadrži identitet, upravu i korporativnu kulturu". Predsjednik Uprave Banke naglasio je i kako je u suradnji s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo ZABA sklopila ugovore s 13 županija i Gradom Zagrebom za poticanje obrta, malog i srednjeg poduzetništva od čega dva ugovora specifične namjene - za pripremu izvoza i poticanje inovacija. Također, ZABA je bila i Agent izdanja i Vodeći aranžer pri izdavanju obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u srpnju prošle godine te dvaju izdanja obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ove godine. Kao strateški cilj za daljnje poslovanje, Franjo Luković je naveo očuvanje i dodatno učvršćivanje pozicije u hrvatskom bankarstvu "u uvjetima sve snažnije konkurencije podržane od inozemnih banaka koje kontroliraju hrvatske banke". Također, "udružujući se da strateškim partnerima" kazao je, "povećavamo sposobnost uspješnog takmičenja na tržištima susjednih zemalja", u cilju osvajanja pozicije vodeće banke u regiji. ZABA SNIŽAVA KAMATNE STOPE ZA PRAVNE OSOBE Zagrebačka banka od 1. lipnja primjenjuje niže kamatne stope na većinu kredita odobrenih pravnim osobama. Ovisno o kategoriji i vrsti kredita kamatna stopa smanjuje se u prosjeku za 0,50 do pet postotnih poena. Sukladno promjenama kamatnih stopa na svjetskom i domaćem tržištu novca, ZABA je uskladila kamatne stope na devizne i kunske depozite pravnih osoba. Ovisno o visini depozita, ročnosti i valuti, kamatna stopa na deviznu oročenu štednju mijenja se u rasponu od -1,42 do 0,31 postotna poena. Kamatne stope na a vista devizne depozite promijenjene su u rasponu od -0,47 do + 0,40 postotnih poena, ovisno o valuti. Jednako tako, ovisno o ročnosti i visini depozita, smanjene su kamatne stope na kunsku oročenu štednju u rasponu od 1,50 do 2,50 postotna poena. AGENCIJA FITCH POTVRDILA KREDITNI REJTING ZAGREBAČKE BANKE Međunarodna rejting agencija Fitch potvrdila je ocjenu BB+ dugoročnog kreditnog rejtinga Zagrebačke banke (ZABA), a kako je ocjena kreditnog rejtinga Banke ograničena rejtingom Hrvatske, koji je također BB+, eventualni viši rejting može se očekivati nakon povišenja rejtinga države, priopćeno je iz ZABA-e. Najavu strateškog partnerstva Zagrebačke banke, UniCredita i Allianza, agencija Fitch ocjenjuje pozitivnom viješću za daljnji razvoj Banke. Naime, u Fitchu smatraju kako UniCredito, čiji je kreditni rejting AA-, a koji je stekao značajna iskustva u bankarstvu srednje i istočne Europe može biti snažna podrška daljnjem poslovanju Zagrebačke banke i to u razvoju novih proizvoda, povoljnijem zaduživanju na tržištu kapitala i smanjenju troškova. Također, u agenciji Fitch procjenjuju kako će to otvoriti i mjesto za suradnju, a time i smanjivanje troškova poslovanja, sa Splitskom bankom, koju je UniCredito preuzeo 2000. godine. PREDSTAVLJENA NOVA BANKA - HVB CROATIA HVB Croatia, ime je nove hrvatske banke koja će nastati u ljeto ove godine spajanjem Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. i Hypovereinsbank Croatia, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Banka bi, nakon odobrenja Trgovačkog suda, trebala biti registrirana kao "HVB Bank Croatia d.d.", a kako je istaknuto, kampanja predstavljanja novog imena započet će u drugoj polovini godine. Novo ime u potpunosti iskazuje koncepciju HVB-Grupe kao "banke regija" - snažne regionalne banke garantiraju izuzetno poznavanje tržišta, usku povezanost s komitentima i brzo donošenje odluka. U ovom trenutku HVB Croatia raspolaže bilančnom svotom od više od 350 milijuna eura te će u šest poslovnica pružati usluge za više od 16 tisuća komitenata. U regiji srednje i istočne Europe Bank Austria upravlja mrežom od 750 podružnica s 18.600 zaposlenika te ima 2,5 milijuna komitenata. NETO DOBIT BANK AUSTRIA U 2000. 38,4 MILIJUNA KUNA Bank Austria Creditanstalt Croatia poslovnu je 2000. godinu završila s 38,4 milijuna kuna neto dobiti, što su najbolji rezultati Banke od njezinog osnutka, istaknuo je predsjednik Uprave Goran Gazivoda u ponedjeljak na konferenciji za novinare. U odnosu na 1999. godinu dobit je porasla 26 posto, a broj komitenata banke lani je povećan za 36 posto, na 16.200. Broj računa građana iznosio je 28.500, što je povećanje od 41 posto u odnosu na godinu ranije, a istodobno, porastao je i broj računa pravnih osoba, za 34 posto, na 4.800 računa. Ukupna aktiva Banke lani je iznosila 1,83 milijarde kuna, što je 38 posto više nego u 1999. godini. Uspješan trend poslovanja, kazao je Gazivoda, nastavljen je i u prva četiri ovogodišnja mjeseca. Tako je ukupna aktiva porasla za 28 posto, na 2,3 milijarde kuna. Broj komitenata porastao je 11 posto, računi građana 14 posto, a računi pravnih osoba 11 posto. Krediti komitentima u prva su četiri ovogodišnja mjeseca porasli za 34 posto, a depoziti za 31 posto. Time je iznos dobiti te stanje kredita i depozita iznad planiranog proračuna za travanj ove godine, kazao je Gazivoda. Tijekom prošle godine Banka je otvorila poslovnice u Zadru i Splitu te danas raspolaže s poslovnicama u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Za ovu godinu Gazivoda je najavio daljnje širenje poslovne mreže i to otvaranjem druge poslovnice u Zagrebu te poslovnice u Istri. Od ljeta ove godine djelovanje na hrvatskom tržištu odvijat će se pod imenom HVB Croatia, nakon spajanja Bank Austria i Hypovereisenbank. VUKASOVIĆ O STAROJ DEVIZNOJ ŠTEDNJI LJUBLJANSKE BANKE Božidar Vukasović, štediša i, kako sam tvrdi, opunomoćenik šest tisuća hrvatskih građana koji imaju staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci, uputio je u četvrtak otvoreno pismo predsjednicima, premijerima, ministrima financija i guvernerima narodnih banaka Hrvatske i Slovenije u kojem ih kroz pet točaka podsjeća na dosadašnji tijek pokušavanja rješavanja tog problema. U Ljubljanskoj banci su (nepreneseni na hrvatske banke) ostali ulozi 138 tisuća hrvatskih građana, u ukupnom iznosu od 309 milijuna njemačkih maraka, a Vukasović navodi da štediše koje on predstavlja imaju približno 50 milijuna maraka. Smatra kako dio pregovora između Vlada dviju zemalja ne mogu biti privatni štedni ulozi građana, ali ni da Banka za međunarodna poravnanja (BIS) također nema pravo u njihovo ime pregovarati niti biti arbitar o problemu privatne štednje građana. Štedišama koji odluče da ih zastupa Vukasović nudi potpisivanje ugovora sa američkom korporacijom (kojoj nije želio otkriti ime), a koja će zajamčiti "ostvarivanje najmanje 80 posto glavnice, te polovicu od dodatnih kamata na ta sredstva". Štediše, kaže, imaju pravo na kamate kao primjerice kada su sredstva oročena na duži rok. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. do 31. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 465 470 470 209.474 Podravka 148 152 149 1.507.678 Viktor Lenac 69 70 69 13.905 Zagrebačka banka 0 1.670 1.700 1.700 12.639.926 Arenaturist 49 49 49 18.424 Atlantska plovidba 54 54 54 7.938 Croatia osiguranje-R 950 950 950 164.350 Dalekovod 67 67 67 20.100 Hotel Inter-Continental 90 90 90 9.900 Rabac ugost. i turizam 50 50 50 67.000 Istraturist 60 66 65 129.299 Jadranski naftovod 1.700 1.700 1.700 5.100 Karlovačka pivovara 520 530 530 204.470 Končar 48 49 49 18.555 Kraš 170 190,90 184,99 226.003 Privredna banka 90 92 90,99 38.267 Plava laguna 500 530 500 146.090 Riječka banka 125 125 125 18.750 Riviera 102 105 104 370.304 Slavonska banka 505,12 580 580 9.485 Sunčani Hvar 35 35 35 8.960 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 21.000 Varaždinska banka 100 100 100 4.000 Varteks 30,11 30,11 30,11 1.505 Zagrebačka banka E 1.620 1.660 1.650 702.224 DAB-O-03CA* 102,20 102,20 102,20 7.438.634 DAB-O-05CA* 103,95 104,00 104,00 6.801.693 HZZO* 103,95 103,95 103,95 105.864 30.908.906 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. do 31. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.999 2.099 1.999 28.291 Elektropromet 51 51 51 5.100 Ericsson-Tesla 129 135 135 19.950 Istraturist 65 65 65 26.000 Jadranski naftovod 1.650 1.650 1.650 3.300 Kraš 180 180 180 12.240 Sisačka banka 100 100 100 4.400 Plava laguna 509 510 510 7.130 Riviera 101 103 101 20.831 PIF Dom 23,05 23,85 23,16 701.854 PIF Expandia 28,20 29,55 28,40 503.454 PIF Pleter 15,00 15,45 15,00 37.029 PIF Slavonski 12,00 12,75 12,15 265.260 PIF Sunce 10,50 10,93 10,60 67.344 PIF Središnji nacionalni 39,62 40,01 40,00 1.194.361 PIF Velebit 31,00 32,00 32,00 543.553 RHMJ* 35,01 37,00 35,01 2.062.102 5.502.200 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 24. V. 21.500.000 21.500.000 3,19 118.900.000 0,88 25. V. 49.500.000 49.500.000 2,67 53.400.000 0,64 28. V. 28.800.000 28.000.000 2,10 25.300.000 3,06 29. V. 18.000.000 18.000.000 2,78 16.000.000 2,63 31. V. 50.000.000 50.000.000 3,22 - - Dnevni prosjek 33.560.000 33.560.000 2,79 53.400.000 1,80 5. TVRTKE MISIJA SVJETSKE BANKE OPTIMISTIČNO O RESTRUKTURIRANJU HŽ-A Aktivnosti na realizaciji Projekta restrukturiranja Hrvatskih željeznica bile su tema u četvrtak održanoga završnog sastanaka Uprave HŽ-a i četveročlane misije Svjetske banke, čiji su članovi od 24. do 31. svibnja boravili u Hrvatskoj kako bi se informirali o realizaciji tog Projekta. Kako su priopćili iz HŽ-a, predstavnici Svjetske banke optimistično su ocijenili dosadašnju provedbu Projekta iz više razloga, među kojima su, kažu, odlučnost nove Uprave HŽ-a u restrukturiranju tvrtke, Vladino prihvaćanje Socijalnog programa HŽ-a, realnost Petogodišnjeg plana poslovanja tvrtke, kao i plana investicija HŽ-a. Iz HŽ-a ističu kako će ove godine biti potreban veliki napor kako bi se do 2003. godine nadoknadili zaostaci s obzirom da dobar dio projekta koje je trebala financirati Svjetska banka kasne oko dvije godine. Prema njihovoj ocjeni, 2001. će godina biti ključna u realizaciji niza aktivnosti koje bi uskoro trebale donijeti i prve naznake transformiranja HŽ-a u tržišno usmjerenu tvrtku. KONČAR I EPE-PEMC 2002. POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Ugovor o poslovnoj suradnji-sponzorstvu temeljem kojeg Končar Elektroindustrija postaje generalni sponzor međunarodne konferencije "10. International Power Electronics and Motion Control Conference", potpisali su prošloga petka predsjednik Uprave Končara Darinko Bago i generalni predsjednik Konferencije EPE-PEMC 2002 Drago Ban. PEMC je najstarija i najznačajnija konferencija u Europi na polju energetske elektronike, elektromotornih pogona i upravljanja gibanjem pri pretvorbi energije. Konferencija će se održati u Cavtatu i Dubrovniku od 9. do 11. rujna 2002. godine, a o značaju sponzorstva konferencije govori podatak da ona okuplja petstotinjak sudionika specijalista iz pedesetak zemalja Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije i Australije. "KONČAR" OBNAVLJA PRUGE U BIH Predstavnici koncerna, koji predvodi zagrebački "Končar" i predstavnik Europske unije u BiH Hans-Joerg Kretschmer potpisali su u ponedjeljak u Sarajevu ugovor o obnovi dijela željezničke mreže u toj zemlji. Posao koji u prvoj fazi vrijedi oko 11 milijuna njemačkih maraka tvrtke predvođene "Končarom" dobile su na javnom natječaju sa značajnim izgledima da osiguraju trajno sudjelovanje u kompletnoj obnovi željezničkog prometa u BiH. "Na ovim prostorima već predugo nije bilo nikakvih investicija, a mi smo željni posla i spremni smo ga kvalitetno obaviti", kazao je direktor "Končareve" poslovne jedinice transport Nenad Juras koji je u ime konzorcija i potpisao ugovor. Tvrtke koje su angažirane na ovom projektu obnovit će kontaktnu mrežu i elektro-vučna postrojenja između Sarajeva i Doboja kako bi na toj dionici - uključujući i nastavak prema Pločama - što prije bio uspostavljen promet električnih lokomotiva. Ukupna šteta učinjena željezničkim kapacitetima u BiH tijekom rata mjeri se stotinama milijuna dolara a veleposlanik Kretschmer kazao je kako je njihova obnova prioritet jer su mogućnosti cestovnog transporta kroz BiH veoma ograničene topografijom te zemlje. Projekt čija je realizacija dogovorena u Sarajevu dio je šireg investicijskog plana EU koja za obnovu prometne infrastrukture u BiH kani dati oko 160 milijuna maraka. Prema najavama iz sjedišta "Željeznica BiH" u Sarajevu, od 10. lipnja trebali bi krenuti redoviti putnički vlakovi između Zagreba i Sarajeva. Putovanje u jednom pravcu trebalo bi trajati oko devet sati a cijene karata u drugom razredu bit će za oko 20 posto niže od autobusnih. UGOVOR KONČAR ELEKTRIČNIH LOKOMOTIVA I MAKEDONSKIH ŽELJEZNICA Končar-Električne lokomotive i Makedonske željeznice potpisale su u četvrtak ugovor o isporuci 3 tiristorske električne lokomotive Makedonskim željeznicama. Ugovor je vrijedan 3,6 milijuna eura (više od sedam milijuna njemačkih maraka), a predviđeno je da se isporuka svih triju lokomotiva obavi u roku od šest mjeseci. Za realizaciju ovoga posla dobivenog na međunarodnom natječaju Končaru su pomogle Hrvatske željeznice koje su mu po pristupačnoj cijeni prodale svoje tri rabljene diodne električne lokomotive. Njih će prije isporuke Makedonskim željeznicama Končar temeljito remontirati i modernizirati, odnosno, osim tiristorizacije bit će ugrađeno mikroprocesorsko upravljanje, automatska regulacija brzine kretanja vlaka, protuklizna zaštita, statički pretvarač za napajanje pomoćnih pogona u IGBT tehnologiji, dijagnostika stanja lokomotive i novi vijčani kompresor sa sušačem zraka. Velika će se pažnja posvetiti i udobnosti upravljačnica koje će biti klimatizirane i termički i zvučno izolirane od strojarnice, pri čemu će se koristiti ekološki materijali. Lokomotive će biti izvedene za brzine od 120 km/h, trajne snage 3860 kW i satne snage 4080 kW. Sredstva za kupovinu spomenutih lokomotiva Makedonske su željeznice osigurale preko kredita EUROFIME. Ugovor su potpisali generalni direktor Makedonskih željeznica Vladimir Sokolovski i predsjednik Uprave Končar -Elektroindustrije Darinko Bago. Makedonija je za Končar značajno tržište, kazao je Bago, a ovaj posao prilika nam je da se dokažemo te proširimo poslove na tom tržištu. Ovo je četvrti međunarodni ugovor koji je Končar potpisao u posljednjih mjesec dana, istaknuo je Bago, što svjedoči o orijentiranosti tvrtke na izvoz, o čemu govori i podatak da ta tvrtka do ljeta iduće godine ima stabilnu i ugovorenu proizvodnju. LUKA RIJEKA SKOPILA UGOVOR S POZNATIM TALIJANSKIM PRIJEVOZNIKOM KONTEJNERA Luka Rijeka u srijedu je sklopila ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji na kontejnerskom i ro-ro terminalu s talijanskom tvrtkom Medcentar Container Terminal iz sastava grupacije Contship, koja je najveći europski i jedan od najvećih svjetskih prijevoznika kontejnera i automobila. Tim ugovorom se definira da će talijanski partner svojom stručnošću i iskustvom asistirati u realizaciji kontejnerskoga i ro-ro prometa preko Luke Rijeka. Dopredsjednik Upravnog odbora Medcentar Container Terminala Giuliano Alberghini je istaknuo da će težiti da Luka Rijeka postane jedan od najvažnijih čvorišta u kontejnerskom prometu sjevernoga Jadrana, te njezinu daljnjem osuvremenjavanju. Direktor Luke Rijeka Miran Cofek je najavio da će uskoro biti instalirana dva nova mosta za prekrcaj kontejnera, kako bi radni kapacitet kontejnerskoga terminala na Brajdici dosegnuo sto tisuća kontejnerskih jedinica na godinu. Cofek je istaknuo da se na svjetskom tržištu vodi snažna borba za prijevoz i pretovar kontejnera jer je to jedan od najprofitnijih sektora u brodarstvu. Kontejnerski i ro-ro promet preko Luke Rijeka, zaključio je Cofek, ovisti će i o revitalizaciji ukupnoga riječkog prometnog pravca i modernizacije svih oblika prometa koje on uključuje, a osobito željezničkoga. NOVI NATJEČAJ ZA HOTELE CROATIA IZ CAVTATA I BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je raspisati novi natječaj za prodaju 62,39 posto dionica "Hotela Croatia" iz Cavtata, uz 30 posto manju cijenu od nominalne te novi natječaj za prodaju Brodogradilišta Kraljevica uz cijenu nižu 80 posto od nominale uz obvezu preuzimanja dugova. Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković u prošli je petak na konferenciji za novinare izvijestio o odlukama s posljednje sjednice UO HFP-a naglasivši da su novi natječaji raspisani uz diskont te da postoje zainteresirani ulagači. Na natječaj za 62,39 posto dionica Hotela Croatia (s početnom cijenom od 134,65 milijuna kuna) javila se malteška tvrtka International Hotel Investments koja je nudila 200.000 kuna više od nominale, odnosno 134,85 milijuna kuna, uz uvjet oslobađanja od ranijih dugova. Kako se doznaje, dugovi hotela iznose više od 100 milijuna kuna. Nakon rasprave UO HFP-a je odbio tu ponudu i odlučio raspisati novi natječaj zbog poštivanja dogovorene procedure prodaje, uz 30 postotni diskont, odnosno početnu cijenu od oko 94 milijuna kuna. Doznaje se i da je ponuđač već kupio od PIF-ova 16 posto dionica i to za 22 posto nominale, a u HFP-u procjenjuju da će biti više interesenata na natječaju koji će uskoro biti objavljen. Odbijena je i ponuda zagrebačke Ingre za kupnjom Brodogradilišta Kraljevica, koja nije odgovarala uvjetima natječaja, a nije ponuđen ni jednak ili viši iznos od početne cijene. Stoga će biti objavljen novi natječaj uz diskont cijene od 80 posto od nominalne i uz obvezu preuzimanja dugova, a očekuje se i da će na njega javiti i zainteresirano brodogradilište Viktor Lenac. Za po pet posto nominalne vrijednosti dionica ponudit će se na natječaju Remontno brodogradilište Šibenik i pazinska Istraplastika. UO HFP-a prihvatio je ponudu zagrebačke tvrtke Fibisa za kupnjom 40 posto dionica Marine Hramina (na Murteru), koja je ponudila 8,5 milijuna kuna, plativo u roku 30 dana. HT: U GSM MREŽI 1,25 MILIJUNA KORISNIKA Hrvatski Telekom (HT) u posljednjih godinu i pol dana zabilježio je povećanje kapaciteta svoje GSM mreže te rast pokrivenosti, tako da danas ima 1,25 milijuna korisnika i pokrivenost od 97,3 posto. Istaknuo je to u četvrtak načelnik Sektora planiranja i razvitka pokretnih mreža Vjekoslav Marić na redovnom druženju te tvrtke sa novinarima. Broj korisnika Cronet mreže u lipnju ove godine povećan je na 1,25 milijuna korisnika, nasuprot 400 tisuća korisnika koliko ih je bilo u siječnju prošle godine. U HT-u očekuju daljnji rast i optimizaciju mreže. U spomenutom je razdoblju povećana i pokrivenost sa 88 posto populacijske pokrivenosti u siječnju prošle godine, na 97,3 posto pokrivenosti u lipnju ove godine. REGENT EUROPE LTD. PROMIJENIO IME U CHARLEMAGNE CAPITAL LIMITED Većinski vlasnik Dalmatinske i Istarske banke te Kinematografa d.d., Regent Europe od 1. lipnja, mijenja ime u Charlemagne Capital Limited, objavili su iz te tvrtke. U vrijeme izdvajanja grupacije Regent Pacific Group (sada iRegent Group) u svibnju prošle godine, bilo je dogovoreno da Regent Europe promijeni ime u roku od godinu dana. Razvijajući svoje poslovanje Regent Europe se nedavno osamostalio od iRegent Group nakon otkupa udjela od 20 posto koji je iRegent Group imao u tvrtki Regent Europe. Charlemagne Capital i dalje će biti usmjeren na ulaganja širom srednje i istočne Europe, a kako je istaknula direktorica Regent Europe Margot Jacobs, promjena imena neće utjecati na strategiju tvrtke da ulaže u hrvatski financijski sektor. Regent Europe u Hrvatsku je počeo investirati prošle godine otkupljujući većinski udio u Kinematografima, Dalmatinskoj i Istarskoj banci, u kojima se, napominju, odmah pristupilo modernizaciji poslovanja i čišćenju bilanci. BROJ TVRTKI U DRŽAVNOM PORTFELJU MANJI 30 POSTO Broj društava (tvrtki) u državnom portfelju smanjen je 30 posto tijekom godine dana, odnosno sa 1850, koliko ih je bilo u svibnju prošle godine, na 1297 koliko ih u državnom portfelju bilo početkom svibnja ove godine. Istaknuo je to predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković prošloga petka na konferenciji za novinare, naglasivši da su javnom dražbom od ponuđenih dionica 337 društava prodane dionice njih 243, čime je uprihodovano 64,6 milijuna kuna. Primjenom tri osnovna privatizacijska modela - javne dražbe, javnog prikupljanje ponuda (i besplatnom dodjelom dionica), ostvareni su znatni financijski učinci u pet mjeseci 2001. od 180 milijuna kuna. Od preostalih 1297 društava u državnom portfelju, po planu HFP-a do kraja ove godine bi treba uslijediti privatizacija njih oko 1000, kaže Vojković. Kao uspješno obavljen posao navodi privatizaciju Anite iz Vrsara, koja je temeljem jučerašnje odluke Vlade, na prijedlog HFP-a, prodana tvrtki Adria Resorts, u vlasništvu Tvornice duhana Rovinj, za 171 milijun kuna. Ta je cijena veća od nominale za oko 3 milijuna kuna, a istodobno su se obvezali na investiciju kroz dokapitalizaciju od 100 milijuna kuna. Vojković ističe da je uspjeh tim veći jer je prije pola godine banka koja je to dobila u zadaću nudila isti portfelj za 30 posto nominale, ali bez uspjeha. Na upit o odluci Vlade o sanaciji Vjesnika, predsjednik HFP-a je odgovorio da u tome Fond nije sudjelovao, nije neposredno uključen niti je konzultiran, a Vlada je, temeljem svog zaključka iz prošle godine, ta koja vodi politiku restrukturiranja Vjesnika i Slobodne Dalmacije. Natječaji za prodaju pojedinih turističkih i drugih društava će se nastaviti, a prije ljeta bi trebala biti okončana privatizacija Hotela Croatia iz Cavtata nakon objave novog natječaja. Veća privatizacija u turizmu može se očekivati nakon turističke sezone, a u izradi je i plan o restrukturianju pojedinih tvrtki, udruživanju i spajanju i sl., ističe Vojković. KORPORACIJA AMWAY ULAZI NA HRVATSKO TRŽIŠTE Međunarodna korporacija za direktnu prodaju Amway najavila je u utorak službeni početak rada i ulazak na hrvatsko tržište. Amway je osnovan 1959. godine u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i jedna je od najvećih svjetskih kompanija za direktnu prodaju. Amway proizvodi i prodaje više od 450 proizvoda za osobnu njegu, kozmetiku, sredstva za čišćenje i tehničke proizvode za kućanstvo, pojasnio je član Uprava Amwaya Michael Anker. Nakon 42 godine uspješnog poslovanja korporacija je prisutna u više od 80 država širom svijeta, a u Europi su otvorene 23 podružnice sa više od 600.000 samostalnih nosioca posla. Zagrebačka je podružnica 54. po redu, a ulaskom na hrvatsko tržište tvrtka donosi mogućnosti osnovnog ili dodatnog posla velikom broju ljudi različitih dobnih skupina - od studenata, umirovljenika, pa do čitavih obitelji, istaknuto je na konferenciji za novinare.Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori već postoji Grupacija direktne prodaje, a takvim oblikom prodaje u Hrvatskoj se već bavi 150.000 ljudi. ROVINJSKA TVORNICA DUHANA TVRDI DA JE ŽRTVA INTERESNIH SKUPINA Tvornica duhana Rovinj (TDR) žrtva je interesnih skupina kojima smeta njezin kvalitetan i na tržištu cijenjen proizvod, odgovorio je u utorak glasnogovornik TDR-a na optužbe srbijanskog premijera Zorana Đinđića da ta hrvatska tvornica sudjeluje u švercu cigareta u Srbiji i SR Jugoslaviji. Đinđić je u intervjuu za beogradski tjednik "Svjedok" kazao da najveće količine švercanih cigareta stižu iz Rovinja čime SR Jugoslavija kao država gubi možda i dvjesta milijuna njemačkih maraka godišnje. "TDR je očito žrtva raznih interesnih skupina kojima smeta naš kvalitetan proizvod, čija je potražnja na tom tržištu u stalnom porastu", piše glasnogovornik TDR-a Predrag Grubić u priopćenju dostavljenom Hini. "Transparentan i vrlo kontroliran izvoz" hrvatskih cigareta stalno nadziru djelatnici porezne uprave u samoj tvornici te su carinici nazočni pri svakoj isporuci robe za izvoz, piše u priopćenju. "Carinski djelatnik prisustvuje ukrcavanju robe i prije napuštanja tvorničkog kruga pečati prijevozno sredstvo", dodaje Grubić. Ako u roku od najviše 24 sata prijevozno sredstvo ne stigne do graničnog prijelaza RH "aktivira se mehanizam potjere i tražnje", piše dalje Grubić. Kad je riječ o SRJ za isporuke cigareta kupci su dužni dostaviti nadzorne markice Ministarstva financija SRJ, a za izvoz se ponovo osigurava pratnja do graničnog prijelaza, dodaje se u priopćenju. "Pratnja na graničnom prijelazu predaje izlaznoj carinarinici izvozne isprave", piše Grubić u svome odgovoru na optužbe srbijanskog premijera koji tvrdi da su iz nekih hrvatskih interesnih krugova potekle priče o njegovoj navodnoj umiješanosti u švercu duhana. Đinđić je time reagirao na pisanje hrvatskog tjednika "Nacional" od 17. svibnja o Stanku Subotiću Caneu, navodno najbogatijem čovjeku Balkana koji krijumčari cigarete zahvaljujući vezama s najvišim političarima na prostoru bivše SFRJ, među ostalima i s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i srbijanskim premijerom Đinđićem. IZVOZ 60.000 PŠENICE ZAGREBAČKOJ FINAGRI Zagrebačka tvrtka Finagra odabrana je kao najpovoljnija za izvoz 60.000 tona merkantilne pšenice roda 2000. Finagra je ponudila 110,55 američkih dolara po toni pšenice koja se izvozi po paritetu FOB, franko brod, ukrcajna luka Rijeka te 112,20 dolara po toni pšenice koja se izvozi po paritetu DAF, isporučeno granica. Ministarstvo gospodarstvo izvijestilo je u utorako toj odluci, koju je donijelo Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika triju ministarstava - poljoprivrede i šumarstva, financija i gospodarstva. Za izvoz pšenice koja je u vlasništvu države a nalazi se u Robnim zalihama, bio je raspisan pozivni natječaj, na koji je pozvano šest hrvatskih tvrtki da podnesu ponude. Prema predviđanjima poljoprivrednih stručnjaka ovogodišnja bi žetva mogla biti s rekordnim prinosima, a prodaja prošlogodišnjeg roda pšenice uslijedila je kako bi se od te prodaje osigurala sredstva za mogući interventni otkup pšenice roda 2001. U ČETIRI MJESECA PROIZVEDENO 385.318 TONA NAFTE Na hrvatskim naftnim poljima u prva je četiri mjeseca ove godine proizvedeno 269.389 tona nafte, a doda li se tome proizvodnja kondenzata te angolska i egipatska nafta ukupno je proizvodnja kapljevine iznosila 385.318 tona, objavljeno je iz hrvatske naftne kompanije INA. Proizvodnja nafte na slavonskim, moslavačkim i podravskim naftonosnim poljima od 269 tisuća tona za 1,4 posto je veća od plana. Od 34 polja većina ih je ostvarila zadani plan, a značajniji su prebačaj zabilježili Beničanci, Ivanić i Stružec, dok za planom zaostaju Bunjani gdje se kasni s investicijom u gradnju i priključivanje novih bušotina. Domaćoj proizvodnji treba dodati i 97.973 tone kondenzata, te 2.668 tona angolske i 15.285 tona egipatske nafte, tako da je ukupna Inina proizvodnja kapljevine dosegnula 385.318 tona. To je pak 4 posto manje od plana, a razlog tome je ponajprije znatniji manjak proizvodnje kondenzata od čak 13 posto. Inina proizvodnja prirodnog plina iznosila je u prva četiri mjeseca 615 milijuna prostornih metara, što je 5,4 posto više od plana. Većina od 19 plinskih polja premašila je plan, a izdvajaju se Molve na čijim je bušotinama proizvedeno 270 milijuna prostornih metara, ili 4 posto više od plana. Viša od plana i to za 3 posto bila je i proizvodnja na bušotinama u Jadranskom moru, s kojih je dobiveno 96 milijuna prostornih metara plina. Na etanskom postrojenju u Ivaniću u četiri je mjeseca proizvedeno 25.995 tona tekućih naftnih plinova, 9.638 tona primarnog benzina, te 35.633 tone etana. Tri geotermalna polja proizvela su 728.262 prostorna metra geotermalne vode, a Inina vodocprilišta 124.210 kubika vode visoke tehnološke kvalitete. WEB STRANICE PBZ AMERICAN EXPRESSA ZA PREGLED STANJA RAČUNA PBZ American Express, članica grupacije Privredna banka Zagreb, uveo je mogućnost pregleda stanja na računu po American Express karticama putem Interneta, na web stranicama www.americanexpress.hr. Besplatna usluga pod nazivom My Account, priopćili su iz PBZ American Expressa, korisnicima AMEX kartice omogućava pregled i ispis svih nefakturiranih troškova, zadnjeg računa te pojedinačnih računa iz prethodnih razdoblja sa specifikacijom troškova i uplata. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISAN 27 UGOVOR O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Države Kuvajt potpisali su u utorak u Zagrebu ministar financija Mato Crkvenac i veleposlanik Države Kuvajt za Hrvatsku Ahmad Bu-Zuobar. Taj ugovor bit će značajan za suradnju hrvatskih poduzeća u toj zemlji, osobito građevinskih i prijevozničkih tvrtki, rekao je, nakon potpisivanja ugovora Crkvenac. Ugovorom se omogućava hrvatskim tvrtkama da ne plaćaju porez na dobit u Kuvajtu, ukoliko su tamo angažirani manje od devet mjeseci u godini, a također i hrvatske zrakoplovne i brodarske tvrtke koje prometuju između dviju država, mogu porez na dobit plaćati isključivo u Hrvatskoj. Inače, porez na dobit u državi Kuvajt uređen je prema progresivnoj skali i iznosi od 0 do 55 posto. Hrvatska ima tako ukupno 27 potpisanih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu. SPORAZUM HRVATSKE I CRNE GORE O CESTOVNOM PROMETU Izaslanstva Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH i Ministarstva prometa Crne Gore potpisale su u utorak u Kotoru Sporazum o recipročnom uspostavljanju međunarodnog prijevoza putnika, priopćeno je iz Vlade Crne Gore. Ovim dokumentom uređuju se poslovi u prijevozu putnika između Hrvatske i Crne Gore, a sporazum predviđa da će dozvole za putnički prijevoz izdavati resorna ministarstva dok će dozvole za teretni promet izdavati carinske ispostave na graničnom prijelazu. Za sve vrste prijevoza plaćat će se nadoknada za korištenje putova, koja će biti, kako stoji u priopćenju, ujednačena za sve prijevoznike iz Hrvatske i Crne Gore. Tim je dokumentom, također, propisano da se putarina neće plaćati za turističke vožnje prijevoza putnika do dubrovačke zračne luke Ćilipi, kao i za prijevoz putnika za čarter letove. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA HRVATSKOJ JE POTREBAN ZAKON O ELEKTRONIČKOM POTPISU Ne donese li se u skoroj budućnosti Zakon o elektroničkom potpisu u Hrvatskoj, ukupna vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske bi mogla biti ugrožena, jer bi inozemni poslovni partneri uskoro, kao uvjet pri sklapanju poslova s hrvatskim tvrtkama, mogli zatražiti mogućnost certificiranog elektroničkog potpisa. Istaknuto je to u ponedjeljak na javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga zakona o elektroničkom potpisu, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Stručnu podlogu za izradu nacrta tog zakona, izradila je, putem Ureda za internetizaciju Vlade RH, stručna skupina za pravne osnove internetizacije u kojoj su sudjelovali predstavnici sedam hrvatskih ministarstava, predstavnici Hrvatske narodne banke(HNB), Zavoda za platni promet(ZAP), Hrvatske udruge poslodavaca(HUP) te HGK. Elektronički potpis je, kako je pojašnjeno tijekom rasprave, bilo koji elektronski zapis kojim se potpisuju sve vrste dokumenata, a koji je jednako pravovaljan kao i pisani dokument, te postoji mogućnost provjere njegove autentičnosti kod treće osobe, odnosno institucije. Takve provjere obavljale bi se kod pružatelja usluga certificiranja, odnosno poslovnog subjekta koji će graditi 'registre potpisnika', te posjedovati 'javni ključ', kojim će moći, na nečiji zahtjev, i provjeriti valjanost nekog elektronskog potpisa. Očekuje se kako bi do kraja ove godine u Hrvatskoj, uz zakon o elektronskom potpisu, trebali biti doneseni zakon o zaštiti osobnih podataka, te zakon o elektronskom poslovanju, čime bi Hrvatska krenula za razvijenim zemljama po pitanju pravne regulative elektronskog poslovanja. HUH: RAZMISLITI O DEVALVACIJI NACIONALNE VALUTE Nastave li se dosad ostvareni rezultati u turizmu u ovoj godini, za očekivati je da će predviđeni rast od 10 posto u odnosu na lani biti svakako znatno premašen, rečeno je u četvrtak na sjednici predsjedništva Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH). HUH posebno veseli vrlo dobra popunjenost hotela i drugih turističkih kapaciteta u rujnu. Na sjednici je rečeno kako je za hotelijere vrlo opterećujuće jačanje nacionalne valute, što bi moglo rezultirati smanjenjem prihoda za oko 5 posto. Prenizak tečaj kune, uz istovremeno povećanje ulaznih cijena, mogao bi poništiti sve pozitivne učinke ukidanja PDV-a na organizirani turizam - istaknuto je. Stoga bi, čulo se, po uzoru na Hrvatskoj konkurentske turističke zemlje, trebalo razmisliti o devalviranju nacionalne valute prije početka glavne sezone. KANADA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJA U HRVATSKO OBRTNIŠTVO Kanadska agencija za promicanje ulaganja Ontario Exports zainteresirana je za ulaganje svojih poduzetnika u Hrvatsku, a sukladno tome na ovogodišnjem će se Jesenskom zagrebačkom velesajmu predstavit kanadski poduzetnički potencijali na štandu Kanadskog Veleposlanstva. Izjavila je to u četvrtak prigodom posjete Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) direktorica te kanadske agencije, koja se bavi ulaganjima u središnjoj i istočnoj Europi, Cathy Boynton. Prema priopćenju iz HOK-a, Boynton je kazala kako su kanadski poduzetnici zainteresirani za suradnju, a današnji je susret prvi korak na ostvarenju suradnju poslovnih ljudi okupljenih oko HOK-a i Ontario Exports-a. Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran istaknuo je potencijale hrvatskog obrtništva, kao i želju hrvatskih obrtnika za pronalaženjem inozemnih partnera. 8. SINDIKATI ZBOG LINIĆEVIH IZJAVA SINDIKALNE SREDIŠNJICE TRAŽE SJEDNICU GSV-A Pet sindikalnih središnjica u četvrtak je zatražilo od Vlade RH da se sljedeći tjedan sazove sjednica Gospodarskog-socijalnog vijeća (GSV) na kojoj bi predstavnici Vlade zauzeli stajalište o najavi potpredsjednika Vlade Slavka Linića da će se smanjiti radnička prava. Predstavnici Hrvatske udruge sindikata (HUS), Matice hrvatskih sindikata javnih službi, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) u priopćenju oštro su osudili izjavu Slavka Linića koji je početkom tjedna u javnim glasilima najavio izmjene Zakona o radu na taj način da se radnicima smanje otpremnine i skrati otkazni rok, i to bez konzultacija sa sindikatima. "Isključivanje sindikata iz rasprave o pravima radnika u suprotnosti je s određenjima Vlade prema socijalnom dijalogu", upozoravaju predstavnici sindikalnih središnjica. Sindikalci zahtijevaju od Vlade da ih se ne tretira kao političke suparnike i protivnike već je pozivaju na odgovoran dijalog u rješavanju reformskih procesa. Ujedno zahtijevaju da se socijalni dijalog ne vodi putem medija, nego da se vrati u okvire legalnih tijela socijalnih partnera, poglavito GSV-a, stoji u priopćenju, kojeg su potpisali predstavnici Hrvatske udruge sindikata, Matice hrvatskih sindikata javnih službi, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Udruge radničkih sindikata Hrvatske. 9. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI IDUĆI TJEDAN MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O MALOM GOSPODARSTVU Peto Nacionalno savjetovanje o malom gospodarstvu, zbog većeg broja inozemnih sudionika ove godine prerasta u Međunarodnu konferenciju o malom gospodarstvu, koja će se održati 7. i 8. lipnja u Šibeniku i koja će, uz domaće, okupiti i predstavnike 17 zemalja. Najavio je to u ponedjeljak pomoćnik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo zadužen za međunarodnu suradnju Miljenko Leppee. Na savjetovanju će biti izabran najbolji hrvatski poduzetnik za 2001. godinu u malom gospodarstvu. Konferencija će se odvijati pod nazivom "Ekonomije u tranziciji dijele svoja iskustva u razvoju malog i srednjeg poduzetništva", a okupit će širi krug ključnih osoba uključenih u izgradnju sustavne potpore malom i srednjem poduzetništvu, banaka, državnih institucija, udruga poduzetnika i dr., te njihovih kolega iz tranzicijskih zemalja i zemalja Srednjoeuropske inicijative (SECI). Na konferenciji se očekuje oko 500 sudionika.