JASNIJA CIJENA KREDITA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Pojedine poslovne banke te posebno štedionice različitim iskazivanjem kamata na kredite, uz čije je odobravanje vezano još i niz naknada i provizija, često zbunjuju pa i dovode u zabludu korisnike o stvarnoj cijeni kredita koja je teško usporediva među bankama.#L# Te su činjenice motivirale hrvatsku središnju banku da pripremi Odluku o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite. Odluku će donijeti guverner Hrvatske narodne banke, a počela bi se primjenjivati od početka iduće godine. Jedinstveni način iskazivanja efektivne kamatne stope korisnicima bi omogućio usporedbu troška uzimanja kredita, odnosno prinosa na depozite na razini cijelog bankovnog sustava. Primjena te odluke trebala bi povećati transparentnost ponude i time i zdravu konkurenciju na tržištu bankovnih usluga, te biti prije svega u funkciji zaštite klijenata banaka i štedionica. Središnjoj bi banci pak osigurala pouzdanije pokazatelje za analizu zbivanja u bankovnom sustavu. O prijedlogu te odluke tijekom proteklih nekoliko tjedana imale su se priliku izjasniti i poslovne banke, a kako se saznaje iz HNB-a, nitko nije bio generalno protiv, jedino je bilo primjedbi oko roka njene primjene. Kreditna aktivnost banaka u posljednje vrijeme osjetno oživljava, a uz ohrabrujući rast kredita poduzećima, krediti stanovništvu i dalje rastu mnogo višim stopama. Po posljednjim raspoloživim podacima HNB-a, krajem prvog tromjesečja ove godine kunski plasmani poslovnih banaka iznosili su oko 56 milijardi kuna, od čega se 25 milijardi kuna ili oko 45 posto odnosi na kredite stanovništvu. Stanovništvo je pak i glavni izvor značajnog i stabilnog porasta depozita, poglavito deviznih, kod poslovnih banaka. Devizni depoziti u bankama krajem ožujka dostigli su iznos od 50,7 milijardi kuna (oko 13,6 milijardi DEM), u čemu su sa gotovo 88 posto ili 44,5 milijardi kuna (oko 12 milijardi DEM) zastupljeni depoziti građana (32,2 milijarde kuna oročenih deviznih depozita i 12,3 milijarde kuna štednih depozita stanovništva). U kunskim pak depozitima kod poslovnih banaka, koji su krajem ožujka iznosili oko devet milijardi kuna, sredstva stanovništva čine oko 39 posto. Na hrvatskom tržištu financijskih usluga trenutno vladaju vrlo šaroliki uvjeti i pri odobravanju bankarskih kredita i prikupljanju depozita. Budući da banke prema javnosti iskazuju nominalne kamatne stope neovisno o načinu izračuna, odnosno primijenjenoj metodi, one su međusobno neusporedive. Kada se tome pridodaju ostali prihodi koje banke ostvaruju po kreditima i depozitima (provizije i naknade), sigurnosne pologe i slično, jasno je da stvarna cijena kreditne usluge može iznositi puno više od deklariranog nominalnog kamatnjaka, i od onoga što si je "izračunao" korisnik. Iako je apsolutnu usporedivost nemoguće postići, efektivna kamatna stopa imala bi znatno veći stupanj usporedivosti među bankama od postojećeg nominalnog kamatnjaka. Efektivna kamatna stopa predstavlja dekurzivnu kamatnu stopu, iskazanu na godišnjoj razini, primjenom složenog kamatnog računa. Efektivni kamatnjak odraz je cijene bankovnog kredita odnosno prinosa na bankovni depozit, a riječ je o metodi koja zapravo prevodi jednake nominalne kamatnjake uz različite uvjete kredita, odnosno depozita u različite efektivne kamatnjake. Prema prijedlogu odluke, banke bi bile dužne prema javnosti i klijentima izračunavati i iskazivati efektivnu kamatnu stopu (kratica EKS). Kod zasnivanja kreditnog odnosa banka će klijentu biti dužna uručiti otplatnu tablicu, s jasno iskazanom efektivnom kamatnom stopom. Odredbe odluke primjenjivat će se i na poslovanje štedionica i stambenih štedionica. Metodologiju izračuna efektivne kamatne stope te minimalni sadržaj otplatne tablice uputom će propisivati guverner HNB. (Hina) ds