ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Jugoslavenskim bankarima susret s hrvatskim bankarima je od dvostrukog interesa: razmjene iskustava te zbog sve većeg interesa za međusobnu gospodarsku suradnju kojoj banke moraju biti prethodnice, kazao
je danas u Zagrebu Dragan Pavlović iz Jugobanke, jedne od članica Udruženja banaka i drugih financijskih organizacija Jugoslavije.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - Jugoslavenskim bankarima susret s
hrvatskim bankarima je od dvostrukog interesa: razmjene iskustava
te zbog sve većeg interesa za međusobnu gospodarsku suradnju kojoj
banke moraju biti prethodnice, kazao je danas u Zagrebu Dragan
Pavlović iz Jugobanke, jedne od članica Udruženja banaka i drugih
financijskih organizacija Jugoslavije.#L#
Susret, koji je održan u sklopu Šestog hrvatskog financijskog
foruma, organizirala je Hrvatska gospodarska komora, a okupio je
predstavnike dviju jugoslavenskih i desetak hrvatskih banaka te
predstavnike Hrvatske narodne banke (HNB), Ministarstva financija
RH te Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje.
Pavlović je rekao kako su unazad deset godina - dok su jugoslavenske
banke poslovale u uvjetima sankcija - hrvatske banke prošle
normalan tranzicijski proces. Stoga će njihovo iskustvo biti vrlo
značajno, budući da će taj proces jugoslavenske banke morati
skratiti na približno godinu dana. Unazad nekoliko mjeseci SRJ je
postala članicom većine značajnijih međunarodnih ekonomskih
institucija (MMF, Svjetska banka, EBRD i dr.), dodao je, što je
jedan od preduvjeta za izlazak tamošnjih banaka, ali i ostalih
gospodarskih subjekata na strana, pa tako i hrvatsko tržište.
Kao neke od pokazatelja stanja u jugoslavenskom gospodarstvu
bankari su naveli podatak da je lanjska godišnja stopa inflacije
premašila 100 posto, a ovogodišnja se procjenjuje na 30 do 40 posto.
Bankarski sektor, pak, karakterizira skup kapital, a kao
ilustraciju iznijet je i primjer kamatne stope na pozajmice
gospodarstvenicima, koja mjesečno iznosi šest od sedam posto,
dakle 72 do 84 posto godišnje.
Bankari su razgovarali i o platnom prometu između SRJ i Hrvatske,
razlikama monetarne politike dviju zemalja, ali i različitim
bankarskim proizvodima, poput stambene štednje koje u SRJ još
uvijek nema, a za koju su tamošnji bankari iskazali poseban
interes.
(Hina) rub db