LONDON, 18. svibnja (Hina/Reuters) - Američki znanstvenici dovode u pitanje točnost genoma vinske mušice koji je izradila "Celera Genomics" i tvrde da u nacrtu postoje brojne i velike nedosljednosti.
LONDON, 18. svibnja (Hina/Reuters) - Američki znanstvenici dovode
u pitanje točnost genoma vinske mušice koji je izradila "Celera
Genomics" i tvrde da u nacrtu postoje brojne i velike
nedosljednosti. #L#
Tvrtka iz Rockvillea (Maryland) koja je izradila i nacrt ljudskoga
genetskoga koda, vrlo je razmetljivo objavila genom vinske mušice
prije gotovo dvije godine u časopisu "Science".
No znanstvenici sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji usporedili
su 1049 proteina iz "Celerina" genoma vinske mušice Drosophile s
informacijama iz baze podataka o genomu. Na temelju te usporedbe
oni tvrde kako postoje brojne pogreške koje dovode u sumnju i
točnost sekvenci ljudskoga genoma.
"Mislim da je genom vinske mušice objavljen prerano", rekao je
Samuel Karlin, stručnjak za bioinformatiku. "Ispada da se više od
50 posto otprije poznatih sekvenci ne poklapa s Celerinim za mnogo
više od 1 posto."
Karlinova je usporedba pokazala da se oko 26 posto gena iz
"Celerina" genoma vinske mušice savršeno poklapa s podacima iz
baze. Još 29 posto gotovo se savršeno poklapa, ali 45 posto ne
poklapa se uopće.
Ako genom vinske mušice sadrži pogreške, Karlin i njegovi kolege
pitaju se koliko su točne "Celerine" sekvence ljudskoga genoma.
"Ne želim ništa reći o ljudskom genomu, ali upozoravam svakoga tko
bilo što pokuša zaključiti na temelju sadašnjeg grubog nacrta
genoma da bude vrlo oprezan", dodao je Karlin.
Nitko iz "Celere" nije odmah komentirao tvrdnje.
Voće mušice često se koristi u laboratorijskim istraživanjima jer
dijele mnoge gene s ljudima.
"Celera" se u izradi genoma služila osporavanom metodom za koju oni
tvrde da je brža od tradicionalnih. Znanstvenici koji su radili u
Projektu ljudskoga genoma kažu da metoda nije toliko točna kao
standardni način izrade sekvenci gena.
Karlin ne dovodi u pitanje točnost različitih metoda. Njemu se čini
da su znanstvenici u "Celeri" ubrzali izradu genoma te da nisu
provjerili rezultate.
Prva sekvenca ljudskoga genoma, koja sadrži 3,1 milijardu slova DNK
pokazala je da imamo između trideset i četrdeset tisuća gena.
Pokazalo se da ljudi imaju samo dvostruko više gena od mušice ili
crva.
"Celera" se s Projektom ljudskoga genoma utrkivala u izradi
sekvence ljudskoga genoma, a dvije skupine znanstvenika rezultate
su objavile istodobno. Znanstvenici predviđaju da će ljudski genom
promijeniti način istraživanja i usavršavanja lijekova
ubrzavanjem potrage za genima koji uzrokuju bolesti i prilagodbom
liječenja pojedincu.
(Hina) dgk dgk