NEW YORK/TOKYO/LONDON, 14. svibnja (Hina/Reuters) - Nacionalne središnje banke prošloga su tjedna privlačile najviše pozornosti na svjetskim tržištima kapitala budući da je i trgovce i analitičare jedino zanimalo da li će se ili neće
mijenjati kamatne stope u eurozoni, Velikoj Britaniji ili SAD-u.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 14. svibnja (Hina/Reuters) - Nacionalne
središnje banke prošloga su tjedna privlačile najviše pozornosti
na svjetskim tržištima kapitala budući da je i trgovce i
analitičare jedino zanimalo da li će se ili neće mijenjati kamatne
stope u eurozoni, Velikoj Britaniji ili SAD-u.#L#
I dok je odluka Bank of England o smanjivanju britanskih kamatnih
stopa bila posve očekivana, ista takva odluka Europske središnje
banke (ECB) posve je iznenadila i zbunila tržišta. Naime, iako su i
analitičari i investitori mjesecima pozivali dužnosnike Banke da
se odluče na taj korak, predsjednik ECB-a Wim Duisenberg još ih je
dva dana prije zasjedanja uvjeravao da do toga neće doći barem do
početka lipnja. No, u četvrtak je ECB objavila kako će ključna
minimalna kamatna stopa na pozajmice bankama od sada iznositi 4,50
posto, a ne 4,75 posto. Zanimljivo je da je to tek drugi put u gotovo
tri godine postojanja Europske središnje banke da je njen Odbor za
monetarnu politiku donio odluku o smanjivanju kamatnih stopa.
Iako je ta odluka prvotno oduševila tržišta, odmah slijedeći dan
trgovce je zahvatio strah glede razloga koji stoje iza smanjivanja
kamatnih stopa, ali i strah da bi ta odluka mogla uzrokovati
nevoljkost Fed-a da smanji američke kamatne stope na svom idućem
zasjedanju zakazanom za 15. svibnja.
Pojeftinjenje kapitala u eurozoni i Velikoj Britaniji odrazila su
se pozitivno na europske burzovne indekse, koji su usprkos lošem
tjednu u tehnološkim sektorima u petak bili na višim razinama nego
na početku tjedna. Za najvećih 1,25 posto porasla je vrijednost
pariškog CAC indeksa (na 5.567,25 bodova), slijedi 0,30-postotni
rast vrijednosti frankfurtskog DAX-a (na 6141,02 boda), dok je FTSE
- indeks Londonske burze (koja je u ponedjeljak bila zatvorena zbog
državnog praznika) tijekom prošlog tjedna porastao za 0,18 posto,
na 5.896,80 bodova. Osim središnjih banaka, na europskim burzama
najviše je pozornosti posvećeno dvjema kompanijama - British
Telecommunications (BT) je objavio lošu, a Novartis dobru vijest.
BT je, naime, najavio izdavanje nove serije dionica, kako bi
prikupio novac za namirenje dugova, dok je švicarski Novartis
objavio preuzimanje konkurentske farmaceutske tvrtke Roche.
Najveći "gubitnik" prošloga je tjedna bio tokijski Nikkei indeks,
koji je s najviše razine od sredine prosinca 2000. (14.529,41 bod,
koliko je iznosio u ponedjeljak) pao za 3,34 posto, na 14.043,92
boda. Na tom je tržištu glavna tema, kao i tjednima prije, politika,
odnosno novi premijer. I dok je očekivanje inauguracijskog govora
premijera Junichiroa Koizumia u ponedjeljak povisilo vrijednost
Nikkei na rekordnu visinu, tjedan je obilježilo razočarenje tim
govorom, u kojem se gospodarske reforme najavljuju, ali ne
elaboriraju. Također, popriličan potres na tokijskoj burzi,
posebno u bankarskom sektoru, izazvala je izjava vodećeg čovjeka
vladajuće Liberalne stranke kako će vjerojatno kasniti najavljeno
osnivanje fondova koji bi se bavili otkupom viškova dionica na
tržištima kapitala koji su uglavnom u vlasništvu japanskih
banaka.
Američke burze, pak, osim kamatnim stopama i poslovanjem Cisco
Systemsa prošlog su se tjedna bavile i statistikom. Sve tri teme
negativno su se odrazile na indekse - vrijednost Dow Jones indeksa
pala je za 1,04 posto, na 10.821,31 bod, a Nasdaq Composite je
tjedan završio na 3,04 posto nižoj razini, odnosno 2.107,43 boda. I
američki su trgovci s odobravanjem dočekali odluku ECB-a, ali zbog
nekoliko boljih od očekivanih statističkih pokazatelja tijekom
prošlog tjedna oni su sve manje sigurni u nastavak popuštanja
monetarne politike i peto ovogodišnje smanjivanje kamatnih stopa.
Ukoliko se to i dogodi, većina analitičara misli da ovoga puta neće
biti govora o rezanju za 0,50, već u najboljem slučaju za 0,25
postotnih poena. A statistika je pokazala, između ostalog, da je u
travnju povećan promet u maloprodaji, da su porasle plaće, da su
porasle proizvođačke cijene te je da je snažno porastao indeks
poslovne optimističnosti. Inflatorni pritisak, strahuju
analitičari, mogao bi odgoditi željeni nastavak rezanja kamatnih
stopa.
Jedina korporativna vijest sa snažnim odjekom na američkim
tržištima, prošloga je tjedna bila objava poslovnih rezultata
Cicsoa, čija je dobit u prvom ovogodišnjem tromjesečju pala za čak
77 posto. Trgovce je najviše zabrinuo komentar iz te kompanije kako
je američko tržište računalima u lošem stanju te da se poboljšanje
ne očekuje prije druge polovice ove godine.
Odluka Europske središnje banke nije se povoljno odrazila na
vrijednost jedinstvene europske valute, jer je na deviznim
tržištima strahovanje od pozadine te odluke zasjenilo samo odluku.
S druge, pak, strane, novac američkih investitora povučen iz
tehnoloških dionica, prošlog je tjedna osim u obveznicama i na
tržištu plemenitim kovinama, uglavnom završavao na deviznim
tržištima. Tako su euro, njemačka marka i talijanska lira u odnosu
na američku valutu oslabili za čak 1,95 posto. Euro je na kraju
tjedna stajao 0,8751 dolar, a jedan je dolar koštao 2,2337 maraka
ili 2.211,62 lire.
Pad cijena dionica na tokijskoj burzi, ali i politička situacija u
Japanu ponovno su oslabile jen, pa je za jedan dolar u petak trebalo
izdvojiti 122,48 jena, odnosno 1,07 posto više nego u ponedjeljak.
Vrijednost britanske funte pala je za 1,20 posto, na 1,42 dolara, a
švicarski je franak "pojeftinio" za 1,25 posto, pa je jedan dolar u
petak stajao 1,75 franaka.
(Hina) rub ds