FRANCUSKA-LE MONDE OD 28.4.01.RAZGOVOR S WELTEKEOM

FRANCUSKA LE MONDE 28. IV. 2001. 'ESB nije izravno odgovoran za europski rast' Cecil Prudhomme i Philippe Ricard razgovarali su s Ernstom Weltekeom, predsjednikom Bundesbanke i članom Vijeća guvernera Europske središnje banke (ESB): " - Europska središnja banka ostaje gluha na brojne pozive da ublaži monetarnu politiku. Zašto? = Vijeće guvernera ESB-a procjenjuje stanje svakih petnaest dana. Ovaj put smo zaključili da opasnost od inflacije ne opravdava smanjenje stopa. Pritisak se dakako smanjio, ali veće inflacijske brojke ne mogu se sasvim isključiti. I dalje zapažamo mogućnost porasta cijena, osobito kroz cijene nafte, devizne tečajeve i cijene namirnica koje su posljedica poljodjelskih kriza. Ako pogledate sadašnji inflacijski pritisak u Europi, zabrinutost je opravdana. Porast cijena u Njemačkoj dosegnuo je rekordnu razinu u zadnjih sedam godina od 2,8 posto godišnje, prema privremenim podatcima. - Može li Europa zamijeniti SAD i potaknuti svjetski rast, kao što preporučuje Međunarodni monetarni fond, pozivajući ESB da nešto poduzme? = Teorija lokomotive je lijepa slika, ali ne vjerujem u tu zamisao koja je u modi. Vrlo sam suzdržan prema pojmu novog gospodarstva i teorijama rasta u obliku slova 'U', 'V', 'W' ili 'L', kojima se želi prikazati razvoj američkog gospodarstva. Kada je riječ o pozivima za smanjenje stopa, oni nisu u redu, budući da ESB nije izravno odgovoran za europski rast ni za zapošljavanje, za razliku od američke Savezne pričuve. Tu je i pitanje neovisnosti: na Vijeće guvernera ne može biti pritiska ni sa koje strane. No kako je ESB mlada ustanova, a euro mlada valuta, svi to uvijek ne razumiju. Nedavne raspre između europskih ministara financija ništa ne rješavaju. Promijeniti prioritete ESB-a značilo bi narušiti njegov ugled i povjerenje u euro, osobito u Njemačkoj. Sve dok uviđamo opasnost na području inflacije, ne možemo podupirati makrogospodarske ciljeve. - Ne zabrinjava li vas ipak američko usporavanje? = Nepobitno je da smo svjedoci smanjenja rasta u Sjedinjenim Državama, ali to se očekivalo već niz godina. Rast iznad pet posto i stalna nestabilnost tekuće bilance ne mogu biti dugotrajna pojava. Američko usporavanje izravno utječe na gospodarstva koja ovise o SAD-u, kao što je Meksiko, Kanada i Južna Koreja. No ono manje utječe na područje eura, napose na polju izvoza i uvoza. Europa također može biti pogođena financijskim putem koji je sve važniji: mnoga su europska poduzeća zadnjih godina ulagala u SAD-u, i danas su u nezgodnu položaju. Ipak mislimo da će se europski rast zadržati na razini od tri posto. (...) - Kako tumačite činjenicu da europska valuta ne može iskoristiti konjunkturnu razliku koja ide na ruku području eura i povećati svoju vrijednost naspram dolara? = Naš cilj nije devizni tečaj. Uostalom, nitko ne zna koja bi razina bila prikladna. No uvjeren sam da je euro sada podcijenjen. Kada idem u hotel u SAD-u, vidim da je cijena sobe dvostruko veća nego u najskupljim hotelima u Frankfurtu. Vrlo je teško protumačiti tu podcijenjenost eura. Po mom mišljenju, glavni je razlog što je euro imao velikog uspjeha na tržištu vrijednosnica; kapital koji je tako porastao na europskom tržištu vrijednosnica zamijenjen je zatim za dolare koji su se ulagali u SAD-u, gdje su izgledi za rast prošle godine bili bolji. Politički razlozi i nesloga u Uniji imali su ulogu u nekim trenutcima, ali nisu glavni čimbenici na dulji rok. Monetarna unija je novo iskustvo: gledano izdaleka, mnogi bi mogli pomisliti da taj sustav ne može uspjeti i nemaju još dosta povjerenja da ulažu u euro. No siguran sam da će se to s vremenom promijeniti."