BEČKI PREGOVORI O SUKCESIJI - MOGUĆI NOVI KONKRETNI REZULTATI

Piše: Igor Ilić ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Dvotjedni bečki ciklus pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, koji u ponedjeljak započinje u tamošnjem sjedištu OESS-a, bogatim dnevnim redom najavljuje nove konkretne rezultate već desetogodišnjeg i donedavno jalovog procesa.#L# U bečkom dvorcu Hofburg od 14. do 25. svibnja izaslanstva pet zemalja sljednice bivše SFRJ nastojat će postići dogovor o nizu sukcesijskih pitanja, od podjele arhivske građe do dobivanja uvida u financijsku aktivu i pasivu nekadašnje Jugoslavije u trenutku njezina raspada. Na prošlomjesečnom trodnevnom pregovaračkom krugu u Bruxellesu zemlje sljednice su podjelom imovine bivše SFRJ u baselskoj Banci za međunarodna poravnanja (BIS) postigli prvi konkretan dogovor o sukcesiji nakon što je proces godinama bio na mrtvoj točki zbog jugoslavenske opstrukcije. U Beču će pregovarači ponajprije pokušati usuglasiti i usvojiti tekst Općeg sporazuma o sukcesiji koji bi predstavljao političko- pravni okvir za postizanje rješenja u pojedinim segmentima podjele. "Nadam se da ćemo oko teksta sporazuma koji bi činio političko- pravni okvir pregovora o sukcesiji postići dogovor. Predloženi nacrt je po našem mišljenju prihvatljiv", izjavio je u razgovoru za Hinu voditelj hrvatskog izaslanstva i predstojnik vladina Ureda za sukcesiju Božo Marendić. Po njegovim riječima, riječ je o sporazumu koji određuje opća načela sukcesijskog dogovora na koji bi se onda dodavali aneksi kako se bude postizao rezultat o podjeli pojedinih dijelova nekadašnje savezne imovine. U preambuli tog Općeg sporazuma o sukcesiji navele bi se dosadašnje političke odluke i dogovori sljednica bivše SFRJ, a dalje bi se pravno definirao projekt sukcesije gdje bi se istaklo da se odluke donose koncenzusom, a u slučaju razmimoilaženja uvelo bi se načelo brze arbitraže, kako u fazi dogovora tako i u fazi provedbe. Sporazum bi bio međunarodni ugovor podložan potrebi ratifikacije u parlamentima zemalja sljednica. Na bečkim pregovorima će uz članove državnih izaslanstava sudjelovati i timovi stručnjaka za pojedina područja sukcesije koja će se regulirati aneksima na opći sporazum. Jedan od aneksa bit će i sporazum o podjeli imovine u BIS-u koji je dogovoren u travnju u Bruxellesu. Pregovarači će pokušati usuglasiti anekse o podjeli arhivske građe, nekretninama u inozemstvu, nekretninama na teritoriju bivše jugoslavenske države, mirovinama, stečenim pravima, financijskoj aktivi i pasivi bivše SFRJ te tzv. ostalim pravima i interesima. "Mislim da bi se sporazum o podjeli arhivske građe mogao dovršiti budući smo na njemu već dosta radili. Dio arhivske građe koji se odnosi na pojedine države sljednice pripao bi tim državama, kao što je primjerice u našem slučaju arhivska građa NOB-a u Hrvatskoj, ona Nezavisne Države Hrvatske, filmska ili katastarska građa. U to ulaze i pojedini međunarodni ugovori, poput Osimskih oko čuvanja kojih bi se trebale dogovoriti Hrvatska i Slovenija. Dio bi arhivske građe kao zajedničko kulturno naslijeđe ostao u Beogradu i o njemu bi skrbila Jugoslavija, ali bi u svakom trenutku bila raspoloživa ostalim zemljama sljednicama", pojašnjava Božo Marendić. Dodao je kako je, da bi se izbjegle eventualne nejasnoće ili različita tumačenja, potrebno točno definirati u koju od kategoriju spada pojedini dio arhivske građe. U pitanju podjele nekretnina u inozemstvu, odnosno diplomatsko- konzularnih predstavništava, potrebno je dogovoriti postotke podjele za cjelinu te imovine, a zatim i konkretno procijeniti vrijednost i stanje svakog objekta. "To će biti vrlo veliki posao jer nakon dogovora o postotcima treba utvrditi i stanje, odnosno vrijednost pojedinih objekata. U ovom pitanju, kao svojevrsna kompenzacija Makedoniji i BiH za sporazum o BIS-u gdje su se te dvije zemlje osjetile zakinutim, vjerojatno će se donekle odstupiti od ključa MMF-a", kaže Marendić. Prema postojećem prijedlogu, u Beču bi se konkretno dogovorio prvi krug podjele tog dijela imovine tako što bi Jugoslaviji pripalo šest, Hrvatskoj četiri, Sloveniji i BiH po tri, a Makedoniji dva objekta. Marendić pritom upozorava da je najvažnije dogovoriti postotke podjele u cjelini, a prvi krug podjele tek bi bio primjena sveobuhvatnog dogovora. Kad je riječ o tuzemnim nekretninama, prema međunarodnom pravu one pripadaju državi sljednici na čijem se teritoriju nalaze. Međutim, ukoliko se neka od njih smatra zakinutom, može zatražiti kompenzaciju. "Sudbina ovog dijela dogovora ovisi o tome što će pojedine sljednice kao kompenzaciju tražiti i kako će se ti zahtjevi, ako ih bude, rješavati", ocjenjuje Marendić. Isto načelo vrijedi i za tuzemnu pokretnu imovinu, osim za vojnu opremu oko čega će se postizati poseban dogovor. Sporazum o mirovinama za pripadnike bivše JNA i civile koji su radili u saveznim ustanovama, po riječima Marendića, bio je vrlo blizu usuglašavanju, ali je u međuvremenu stigao jugoslavenski zahtjev da se te obveze snose tako da SRJ preuzme 40 posto, a ostale zemlje sljednice 60 posto obveza. Prema dosadašnjem prijedlogu, svaka bi se zemlja sljednica pobrinula za svoje državljane kad je riječ o vojnim mirovinama, a u slučaju civila teret bi snosile ustanove u koje se mirovinski doprinos uplaćivao. "Novi prijedlog SRJ za Hrvatsku je potpuno neprihvatljiv, i to zato što u odnosu na ostale puno veći postotak jugoslavenskih državljana ulazi u ovu kategoriju nego što je postotak obveze koju bi SRJ htjela preuzeti. Uz to, Hrvatska nipošto ne može prihvatiti mogućnost da eventualno isplaćuje mirovinu nekome tko je ratovao protiv Hrvatske", kategoričan je voditelj hrvatskog izaslanstva. Po riječima Marendića, tekst sporazuma o stečenim, uključivo vlasničkim, pravima mogao bi biti u Beču u cijelosti usuglašen, što se nipošto ne može očekivati za dogovor o podjeli financijske aktive i pasive bivše SFRJ. "Financije su područje na kojemu ćemo gotovo sigurno morati još potrošiti dosta vremena. Uz ostalo, potrebno je utvrditi stanje deviznih rezervi bivše Jugoslavije u trenutku njezina raspada o čemu bi delegacija sadašnje Jugoslavije trebala pripremiti izvješće. Vjerojatno će zatim biti potrebno angažirati nekog od uglednih međunarodnih revizora koji bi utvrdio stvarno stanje s deviznim rezervama od raspada SFRJ do danas", kazao je Marendić. Dio pregovora bit će posvećen i poglavlju dnevnog reda nazvanom "Ostala prava i interesi" gdje će biti riječi o nasljeđivanju prava i obveza bivše Jugoslavije iz članstva u pojedinim međunarodnim organizacijama, zatim o patentima i industrijskom pravu i slično. "Čak i kad bismo bili jako marljivi i kada ne bi bilo bitnijih neslaganja, teško da bismo mogli u cijelosti privesti kraju sve što je stavljeno na dnevni red bečke pregovaračke runde. Ipak, u nekim područjima, poput arhive, stečenih prava i djelomično nekretnina, mogli bismo ostvariti rezultat", ocjenjuje voditelj hrvatskih pregovarača Božo Marendić. Pregovori se održavaju u Beču budući da je Vijeće za provedbu mirovnog sporazuma (PIC) naslijedilo Međunarodnu konferenciju o bivšoj Jugoslaviji (ICFY), a visoki predstavnik u BiH je Austrijanac Wolfgang Petritsch koji je kao operativni predstavnik PIC-a politički nadređen i međunarodnom posredniku za pitanja sukcesije Arthuru Wattsu. Pored toga, ocijenjeno je da je Hofburg prostorno pogodniji za intenzivne dvotjedne pregovore od relativno skučenog bruxelleskog ureda OHR-a. (Hina) ii sd