HRVATSKA PRED ZAKLJUČENJEM SSP-A

piše: Slavko Vukadin ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Hrvatsko pregovaračko izaslanstvo i predstavnici Europske komisije i zemalja članica EU-a sastali su se u petak u Zagrebu na posljednjem službenom krugu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kako bi potvrdili usuglašeni tekst Sporazuma, koji će početkom idućeg tjedna biti parafiran u Bruxellesu.#L# Od početka pregovora, započetih krajem prošle godine, održana su dva službena i dva tehnička pregovaračka kruga, na kojima su usuglašeni dijelovi SSP-a, koji se odnose na trgovinska pitanja, a za posljednji treći krug službenih pregovora preostalo je još formalno usuglasiti dio iz političkog dijela teksta Sporazuma. U ponedjeljak 14. svibnja u Bruxellesu Sporazum bi trebali parafirati hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten. Potpisivanje SSP-a planira se za jesen ove godine za vrijeme belgijskog predsjedavanja Europskom unijom. Tada će biti potpisan i tzv. Privremeni sporazum, koji uključuje trgovinske odredbe glavnog Sporazuma i odredbe o transportu, a koji će se početi provoditi 1. siječnja 2002. godine. Privremeni sporazum se potpisuje kako bi se premostilo razdoblje od otprilike dvije godine koliko je potrebno da SSP bude parafiran u parlamentima svih zemalja članica EU-a, Europskom paralamentu i Hrvatskom saboru. Potpisivanjem dokumenta čiji je službeni naziv "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane", uspostavit će se po prvi put ugovorni odnos između dviju strana. SSP je nova generacija sporazuma o pridruživanju koje je Europska unija namijenila za pet država jugoistočne Europe (Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija, Makedonija i Albanija). Sadašnji kandidati za članstvo u Europskoj uniji potpisali su tzv. Europske sporazume, kojima su dobile status pridruženih članica. Vijeće ministara EU-a je u lipnju 1999. godine usvojilo prijedlog Europske komisije o uspostavi Procesa stabilizacije i pridruživanja, čime je modificiran tzv. regionalni pristup. Po prvi put je zemljama obuhvaćenim tim Procesom ponuđena perspektiva integracije u EU na temelju postupnog približavanja, a kod sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju uzimaju se u obzir specifičnosti svake od zemalja - prema tzv. tailor made pristupu. Prva zemlja iz regije koja je potpisala SSP bila je Makedonija. Dogovoreno prijelazno razdoblje za provedbu Sporazuma je šest godina od dana stupanja SSP na snagu. Na kraju teksta političke preambule, u dijelu koji se kolokokvijalno naziva "evolutivna klauzula", potvrđuje se da Hrvatska ima status "potencijalnog kandidata za članstvo u EU na temelju Ugovora o Europskoj uniji i ispunjenja kriterija koje je Europske vijeće definiralo u lipnju 1993. godine pod uvjetom uspješne provedbe SSP, poglavito s obzirom na regionalnu suradnju." Prema riječima glavnog hrvatskog pregovorača Nevena Mimice u četvrtak na sjednici hrvatske Vlade, na kojoj je prihvaćen tekst SSP-a, u preambulu je na hrvatski prijedlog unesena referenca na Zagrebački summit koja implicira individualni pristup i regionalnu suradnju kao mrežu bilateralnih sporazuma između zemalja uključenih u proces Stabilizacije i pridruživanja. Prema odredbama Sporazuma, Hrvatska nakon potpisivanja treba započeti pregovore o sklapanju bilateralnih konvencija o suradnji sa zemljama iz regije koje su već potpisale SSP. (Zasad je to jedino Makedonija). Te konvencije, koje trebaju biti zaključene u roku od dvije godine od stupanja na snagu SSP-a, sadržavat će, među inim, odredbe o političkom dijalogu, o uspostavi područja slobodne trgovine između stranaka u skladu s relevantnim odredbama Svjetske trgovinske organizacije (WTO), zatim odredbe o uzajamnim ustupcima u vezi s kretanjem radne snage, osnivanjem poduzeća, pružanjem usluga, tekućim plaćanjima i kretanjem kapitala. Sporazumom se predviđa i da Hrvatska može zaključiti konvencije o regionalnoj suradnji s bilo kojom zemljom kandidatom za pristup EU- u, na bilo kojem području obuhvaćenom SSP-om. Uz preambulu i opća načela, Sporazum sadrži odredbe o suradnji i međusobnim obvezama u sljedećim područjima: politički dijalog, regionalna suradnja, sloboda kretanja roba, radnika, usluga i kapitala, osnivanje poduzeća, usklađivanje zakonodavstva, suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova, druge politike suradnje, financijska suradnja, te institucionalne, opće i završne odredbe. U trgovinskom dijelu Sporazuma dogovoreno je prijelazno razdoblje u kojem će Hrvatska liberalizirati svoje tržište za proizvode iz EU-a, budući da je EU jednostrano još prošle godine otvorila svoje tržište za gotovo sve proizvode iz Hrvatske. Za dio industrijskih proizvoda iz EU, Hrvatska će odmah ukinuti sve carine, primjerice za automobile. (Ta odredba ne vrijedi za rabljene automobile). Za nešto osjetljivije proizvode dogovoreno je prijelazno razdoblje od tri godine, a za najosjetljivije šest godina. Što se tiče poljoprivrednih proizvoda, prijelazno razdoblje je šest godine s tim da se i po isteku toga roka predviđa zadržavanje određene carinske zaštite za uvoz žive stoke, prerađenog voća i povrća, cvijeća, žitarica i brašna, voćnih sokova, svježeg i smrznutog mesa, suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, duhana i cigareta, mineralne vode, čokolade, keksa i sladoleda. Europska unija je najveći trgovinski partner Hrvatske. Prošle godine i u prva tri mjeseca ove godine na tržište EU-a plasirano je 55 posto od ukupnog hrvatskog izvoza. U strukturi hrvatskog uvoza na proizvode iz EU-a također otpada 55 posto. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji će predstavljati pravni temelj i sadržajni okvir za odnose između dviju strana u predstojećem razdoblju, prvi je formalni korak u institucionaliranju odnosa između Hrvatske i Europske unije. Nakon parafiranja SSP-a Hrvatskoj prethodi najsveobuhvatnija reforma do sada. Hrvatska Vlada je najavila da će se paralelno s provedbom SSP- a provoditi i temeljita prilagodba pravnim, gospodarskim standardima EU-a ne čekajući da se s procesom prilagodbe punopravnom članstvu krene tek kada se ispune uvjeti za pridruženo članstvo ili kada Hrvatska dobije status formalnog kandidata za članstvo. Hrvatska bi, prema zacrtanim ciljevima hrvatske Vlade, trebala biti spremna za punopravno članstvo do kraja 2006. godine. Vlada je u četvrtak usvojila izjavu u kojoj ističe da je članstvo u EU krajnji strateški cilj Hrvatske te da SSP smatra temeljnim instrumentom za postizanje toga cilja. (Hina) sv dh