ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Posljednji službeni krug pregovora s EU Hrvatska će voditi 10. ili 11. svibnja u Zagrebu, pa bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) mogao biti parafiran 14. svibnja u Bruxellesu u sklopu
sjednice Vijeća ministara EU-a, rekao je u petak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač s EU-om Neven Mimica.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Posljednji službeni krug pregovora s
EU Hrvatska će voditi 10. ili 11. svibnja u Zagrebu, pa bi Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) mogao biti parafiran 14.
svibnja u Bruxellesu u sklopu sjednice Vijeća ministara EU-a, rekao
je u petak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač s EU-om Neven
Mimica.#L#
"Očekujemo da će se zemlje članice EU-a suglasiti s dogovorenim na
ovotjednom posljednjem krugu tehničkih pregovora s Europskom
komisijom (EK) te da nakon posljednjeg službenog pregovaračkog
kruga 10. ili 11. svibnja u Zagrebu SSP bude parafiran 14. svibnja u
Bruxellesu", ustvrdio je Mimica.
On je ipak dodao da taj plan eventualno može usporiti procedura
unutar EU-a.
"Predstavnici Švedske koja predsjeda EU-om uvjeravaju nas da se
procedura unutar EU-a može dovoljno ubrzati kako bi SSP bio spreman
za parafiranje 14. svibnja. U svakom slučaju, ako i dođe do
kašnjenja, to neće biti zbog nesuglasja oko teksta sporazuma već iz
potrebe poštivanja propisane procedure unutar EU-a", pojasnio je
glavni hrvatski pregovarač na konferenciji za novinare u Zagrebu u
povodu završetka tehničkog dijela pregovora Hrvatska-EK.
Po njegovim riječima, jedini do kraja neusuglašeni dio sporazuma
preostao za završni krug je politička preambula gdje Hrvatska traži
"unošenje nekih odrednica političkog konteksta u kojemu se SSP
sklapa".
"Premda je to već istaknuto u preostalim dijelovima teksta SSP-a,
mi držimo da bi bilo važno i u političkoj preambuli naglasiti da će
se sposobnost svake zemlje u procesu priključivanja EU-a
vrednovati individualno. Također bismo željeli i u preambuli
istaknuti da se pod regionalnom suradnjom smatra mreža
bilateralnih sporazuma, a ne multilateraliziranje odnosa, a želimo
naglasiti i način na koji će Hrvatska sudjelovati u zajedničkoj
vanjskoj i sigurnosnoj europskoj politici. Oko tog našeg zahtjeva
još čekamo odgovor EU-a", kaže Mimica.
Na ovotjednim bruxelleskim pregovorima, osim o političkoj
preambuli bilo je riječi o liberalizaciji uvoza proizvoda iz EU-a u
Hrvatsku, vlasništvu državljana EU-a nad nekretninama u Hrvatskoj
te prijelaznim razdobljima prilagodbe hrvatskog europskom
zakonodavstvu.
EK, objašnjava Mimica, je pokušala ostvariti što veći stupanj
liberalizacije za nekolicinu poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda i ribu.
"Riječ je bila o zahtjevu za bržom liberalizacijom našega tržišta
za tjesteninu, čokoladu, bombone, kekse i vafle, sladoled, jabuke,
marelice, jagode, maslinovo ulje, naranče i češnjak. Dogovorili
smo se za određeno ubrzanje liberalizacije, ali i za prijelazna
razdoblja koja znače zaštitu najosjetljivijih proizvoda. Što se
ribe tiče, Hrvatskoj su ostale veće izvozne kvote kako je to bilo i u
prethodnom razdoblju", rekao je glavni hrvatski pregovarač.
On je istaknuo da je "cijeli pregovarački paket održao dobru
ravnotežu između potrebe zaštite konkurentnosti domaće
proizvodnje i potrebne dinamike liberalizacije hrvatskog tržišta
kako bi se što brže približavali europskim gospodarskim
standardima". Na kraju šestogodišnjeg prijelaznog razdoblja za
provedbu sporazuma, koji u trgovinskom dijelu zapravo znači
uspostavu režima slobodne trgovine, tek za sasvim mali dio
najosjetljivijih proizvoda ostat će carinske stope u visini od 50
posto najnižih stopa dogovorenih s WTO-om.
Do kraja godine Hrvatska, koja o slobodnoj trgovini pregovara i sa
zemljama EFTA-e i CEFTA-e, imat će ugovor o slobodnoj trgovini s 30-
ak zemalja koje obuhvaćaju 85 posto sadašnje trgovinske razmjene
Hrvatske.
Govoreći o pitanju vlasništva državljana EU-a nad nekretninama u
Hrvatskoj, Mimica je podsjetio da se nije pregovaralo o
liberalizaciji hrvatskog tržišta nekretnina jer je ono već
otvoreno, nego o olakšavanju administrativnog postupka stjecanja
prava vlasništva za strance.
"U određenom prijelaznom razdoblju bit će dokinuto sadašnje načelo
reciprociteta u tom području, a ostat će popis nekretnina koje
stranci neće moći stjecati kao što su poljoprivredno zemljište,
kulturna baština, nacionalni parkovi, pomorsko dobro i slično. Ta
će tema dalje biti dio pregovora o punopravnom članstvu, a dotad sve
ostaje kako propisuju hrvatski zakoni", naglasio je Mimica.
U području prilagodbe zakonodavstva Hrvatska prema SSP-u ima
obvezu prilagodbe u šest trgovinskih područja, ali će odmah krenuti
u prilagodbu na svim područjima, njih 31, "acquis
communautairea".
Mimica je naglasio da će provedba SSP-a biti znatno zahtjevnija od
pregovaračke faze te da je, prema iskustvu drugih tranzicijskih
zemalja, važno imati koordinacijsko i nadzorno tijelo koje bi
pratilo i usmjeravalo proces. Za ustroj tog tijela, po njegovim
riječima, postoje različita iskustva i rješenja, no on drži da bi
Ministarstvo za europske integracije bilo najprimjerenije za tu
zadaću.
(Hina) ii sl