ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Prijevode Novoga zavjeta treba usavršavati, a Stari zavjet treba iznova prevesti, izjavio je danas akademik Stjepan Babić na "Simpoziju o novom prijevodu Biblije", koji se 3. i 4. svibnja održao u Zagrebu u
organizaciji Hrvatskoga ekumenskoga biblijskog društva (HEBD).
ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Prijevode Novoga zavjeta treba
usavršavati, a Stari zavjet treba iznova prevesti, izjavio je danas
akademik Stjepan Babić na "Simpoziju o novom prijevodu Biblije",
koji se 3. i 4. svibnja održao u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga
ekumenskoga biblijskog društva (HEBD).#L#
Babić smatra kako najprije treba izraditi načela o tom poslu, a
zatim ispitati tradiciju prevođenja Biblije na hrvatski jezik.
Pritom se zauzeo i za objavljivanje svih prijevoda Biblije koji su
ostali u rukopisima.
"Prijevod Biblije treba uskladiti s današnjim pravopisom",
napomenuo je Babić, dodavši kako u nas vlada pravopisni rat koji će
trajati godinu-dvije, od jednih do drugih izbora ili dok mlađi
naraštaji stasaju. On je stoga pozvao prevoditelje i izdavače
novoga izdanja Biblije da ne prihvaćaju "jedan ili drugi pravopis",
nego razloge.
Govoreći o hrvatskom jeziku u prijevodu Biblije, Babić se posebno
osvrnuo na uporabu aorista i imperfekta u dosadašnjim prijevodima
Biblije, na red riječi i potrebu leksičkoga osuvremenjivanja.
Tajnik Hrvatskoga ekumenskoga biblijskog društva Damir Lipovšek
izjavio je Hini kako će se nacionalni projekt novoga prevođenja
Biblije pokrenuti ove godine te da će novi prijevod zamijeniti
Bibliju iz 1968. Po njegovim riječima, čitav projekt, oko kojega će
se okupiti najkvalitetniji kadrovi, trajat će pet do deset godina,
a u njemu će, uz Katoličku, sudjelovati i druge crkve. Lipovšek
smatra prioritetnim novi prijevod Staroga zavjeta jer je postojeći
star više od pola stoljeća.
O povijesti prevođenja Biblije na hrvatski jezik jučer je sudionike
skupa izvijestio Adalbert Rebić, a o iskustvima drugih naroda na
prijevodu Biblije govorio je Thomas Kaut.
Prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik objavio je fra
Petar Katančić 1831. u Budimu. Hrvati su do tada Bibliju prevodili i
objavljivali u dijelovima, najčešće u liturgijskim knjigama. Iz
14. stoljeća imamo sačuvan odlomak Korčulanskoga lekcionara
pisanoga latinicom i čakavskim narječjem. Prvi sačuvani lekcionar
na štokavskom narječju je Ranjinin lekcionar iz 1508.
Prvi cjeloviti hrvatski prijevod Biblije na štokavsko narječje
(1630.) djelo je Bartola Kašića, ali ono nije bilo objavljeno zbog
protivljenja Kongregacije za promidžbu vjere. Taj prijevod
objavljen je tek prošle godine u Njemačkoj u sklopu niza "Biblia
slavica".
(Hina) mc