BRUXELLES, 26. travnja (Hina/Reuters) - Međunarodna zajednica trebala bi se prestati zalagati za održanje krhke jugoslavenske federacije te dopustiti Kosovu i Crnoj Gori da nastave vlastitim putem, kaže se u izvješću Međunarodne
krizne skupine (ICG) sa sjedištem u Bruxellesu, objavljenom u četvrtak pod nazivom "Nakon Miloševića".
BRUXELLES, 26. travnja (Hina/Reuters) - Međunarodna zajednica
trebala bi se prestati zalagati za održanje krhke jugoslavenske
federacije te dopustiti Kosovu i Crnoj Gori da nastave vlastitim
putem, kaže se u izvješću Međunarodne krizne skupine (ICG) sa
sjedištem u Bruxellesu, objavljenom u četvrtak pod nazivom "Nakon
Miloševića". #L#
U opširnom izvješću na čak 350 stranica i utemeljenom na
petogodišnjem detaljnom istraživanju velikog broja međunarodnih
stručnjaka, ističe se kako se zbog napora Zapadnjaka da na zapadnom
Balkanu održe status quo, javlja opasnost od novih napetosti jer se
zanemaruju regionalni interesi.
"Argument da na Balkanu već ima dovoljno država, uopće nije
prikladan odgovor na sadašnje stanje na Kosovu i u Crnoj Gori",
kazao je predsjednik i izvršni direktor ICG-a Gareth Evans pred
stručnjacima koji su se okupili na predstavljaju ovog opsežnog
izvješća.
Europska Unija i ostali međunarodni predstavnici, nestrpljivi da
pruže potporu novom srpskom demokratskom vodstvu, od Crne Gore
zahtijevaju da ne traži neovisnost od Beograda, a Kosovo su za sada
ostavili u nesigurnom pravnom limbu strahujući od nove
nestabilnosti. No mogućnost obnavljanja sukoba u regiji i dalje
postoji.
U izvješću se poziva međunarodna zajednica da potvrdi (prizna)
"realno, legitimno i trajno" odvajanje Kosova, u kojemu živi
većinsko albansko stanovništvo, od Srbije.
Autori izvješća smatraju da bi se izbori na Kosovu trebali održati
tijekom godine te da bi Kosovo trebalo dobiti "uvjetnu neovisnost"
pri čemu bi UN i ostala međunarodna tijela trebala zaržati aktivnu
ulogu u očuvanju manjinskih prava te ujedno i mogućnost ulaganja
veta na neke odluke. Evans smatra da je nemoguće razmišljati o
gospodarskoj obnovi Kosova dok je politički status te republike
neriješen.
"Međunarodna zajednica trebala bi biti neutralna u pogledu pitanja
neovisnosti, ne vršiti negativan utjecaj i konstruktivno se
usredotočiti na to da se Crnoj Gori i Beogradu pruži pomoć u
međusobnom pronalaženju zadovoljavajućeg dogovora", kaže se u
izvješću ICG-a.
ICG također drži kako bi Zapad trebao biti kritičniji prema
Beogradu, posebno kada je riječ o pitanju ljudskih prava i suradnji
s UN-ovim Sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije.
U izvješću organizacije poziva se na oštriju politiku prema
ekstremistima u BiH koja ne bi smjela dopustiti otcjepljenje
srpskog entiteta, ali ni muslimansko-hrvatske federacije.
ICG podupire politiku Zapada u Makedoniji koja u prvi plan ističe
njezin teritorijalni integritet, istodobno podupirući i reforme u
toj zemlji čija je svrha makedonskim Albanacima dati veći politički
utjecaj.
Martti Ahtisaari, predsjednik Upravnog odbora ICG-a i bivši finski
predsjednik drži da međunarodna zajednica na Balkanu treba ostati
vrlo angažirana još dugi niz godina.
"Obveze međunarodne zajednice na Balkanu ne bi smjele biti ništa
manje od angažmana SAD-a u zapadnoj Europi nakon Drugog svjetskog
rata", kazao je Ahtisaari, koji je 1999. za vrijeme kosovske krize
sudjelovao u mirovnim pregovorima kao jedan od dužnosnika EU-a.
(Hina) mh sl