ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Imovina vrijedna okvirno oko 132 milijuna američkih dolara koja će Hrvatskoj pripasti temeljem dogovora o raspodjeli imovine bivše SFRJ u bazelskoj Banci za međunarodna poravnanja (BIS) ući će devizne
rezerve Hrvatske narodne banke, izjavili su danas viceguverneri HNB-a Tomislav Presečan i Relja Martić.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Imovina vrijedna okvirno oko 132
milijuna američkih dolara koja će Hrvatskoj pripasti temeljem
dogovora o raspodjeli imovine bivše SFRJ u bazelskoj Banci za
međunarodna poravnanja (BIS) ući će devizne rezerve Hrvatske
narodne banke, izjavili su danas viceguverneri HNB-a Tomislav
Presečan i Relja Martić. #L#
Presečan je podsjetio da su članice BIS-a središnje banke, pa tako i
imovina koja se čuva u BIS-u ulazi u devizne rezerve.
Sporazum o raspodjeli imovine bivše države u BIS-u parafirali su
jučer u Bruxellesu predstavnici izaslanstava pet zemalja
sljednica, a za samu provedbu dalje su zaduženi guverneri
središnjih banaka zemalja sljednica.
Guverneri središnjih banaka pet država trebaju poslati
odgovarajuće pismo BIS-u (do sredine travnja), a odluku o samoj
raspodjeli prema utvrđenom ključu donosi godišnja skupština BIS-a,
koja će se održati u lipnju, objasnio je Martić.
Time će zlato, devize, dionice i dividende koje će pripasti
Hrvatskoj biti prenijete u bilancu HNB-a, odnosno za toliki će se
iznos povećati njene devizne rezerve, kaže, napominjući da ta
sredstva nisu namijenjena nikakvoj potrošnji.
Tako će nakon odluke glavne skupštine BIS-a devizne rezerve
Hrvatske porasti za oko 132 milijuna dolara, što je tek manji dio
hrvatskih deviznih rezervi, koje trenutno iznose oko 3,4 milijarde
dolara. Ove je godine, bez sredstava iz BIS-a, bio planiran rast
deviznih rezervi za oko 270 milijuna dolara, a ovime će taj plan
biti premašen za navedeni iznos iz BIS-a, kazao je Martić.
Presečan je objasnio da se imovina bivše SFRJ u BIS-u sastoji od
četiri kategorije - zlata (u kojemu je najveći dio), određenih
deviznih depozita, dionica koje je bivša Jugoslavija kupila putem
upisa određenog kapitala u BIS-u (oko 8.000 tzv. zlatnih dionica),
te dividende ostvarene poslovnim rezultatima BIS-a, a na koje je
pravo imala bivša država.
Prema tečaju i cijeni zlata sredinom studenog prošle godine
vrijednost zlata i deviza bivše SFRJ u BIS-u procjenjuje se na oko
414 milijuna dolara, a dionica i dividendi na oko 50 milijuna
dolara.
U raspodjeli je primjenjen ključ MMF-a, prema kojemu Hrvatskoj
pripada 28,49 posto te imovine. Hrvatskoj će tako pripasti oko 118
milijuna dolara vrijednog zlata i deviza, te oko 14 milijuna dolara
vrijednih dionica i dividendi. Vrlo okvirno to znači ukupno 132
milijuna dolara, kaže Presečan.
Zlato i dalje fizički ostaje u BIS-u, a Martić najavljuje da će
Hrvatska, s obzirom na stalan pad cijene zlata, svoj dio
najvjerojatnije prodati.
Upitan za praktičnu korist tih sredstva, Presečan je objasnio da bi
Hrvatska na temelju te imovine mogla koristiti adekvatni kredit za
likvidnost BIS-a, koji bi se ovisno o potrebama, monetarnim
okolnostima, kretanju kamatnih stopa, mogao koristi za vođenje
monetarne politike, odnosno održavanje adekvatne tečajne
politike.
Viceguverneri HNB-a, koji su i sudjelovali na trodnevnim
razgovorima u Bruxellesu, daleko najveći značaj parafiranog
sporazuma vide u činjenici što su se zemlje sukcesori konačno prvi
put o nečemu dogovorile. To je korak naprijed i u smislu
ostvarivanja samostalnosti Republike Hrvatske u svakom
pojedinačnom segmentu, tako i u ovoj vrlo specifičnoj instituciji -
BIS-u, kaže Presečan.
(Hina) bn ds