ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Do početka idućeg kruga razgovora o sukcesiji nekadašnje Jugoslavije, koji će se održati u Bruxellesu u prvoj polovici travnja, u Zagrebu bi se trebao održati sastanak arhivara država-nasljednica, na kojem
će se razgovarati o jednom od osjetljivijih pitanja - raspodjeli arhivske građe.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Do početka idućeg kruga razgovora o
sukcesiji nekadašnje Jugoslavije, koji će se održati u Bruxellesu u
prvoj polovici travnja, u Zagrebu bi se trebao održati sastanak
arhivara država-nasljednica, na kojem će se razgovarati o jednom od
osjetljivijih pitanja - raspodjeli arhivske građe.#L#
Pregovori o sukcesiji uvijek su dugotrajni, a pregovori o arhivskoj
građi, dokumentaciji i umjetničkim djelima teži su i od onih o zlatu
i novcu, rekao je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva (HDA) Josip
Kolanović.
Po njegovim riječima, hrvatska strana otvorena je za svaki razgovor
kojim bi stručnjaci mogli početi rješavati eventualna
razmimoilaženja uoči sastanka u Bruxellesu.
Točan datum održavanja zagrebačkog sastanka znat će se početkom
idućeg tjedna, a zasad se zna da bi se na njemu trebali okupiti
predstavnici različitih arhiva, među kojima i filmskih.
Ravnatelj Jugoslavenske kinoteke Radoslav Zelenović izjavio je u
nedavno objavljenom intervjuu "Novom listu" da su fondovi
Jugoslavenske kinoteke podijeljeni još 1973., uz suglasnost svih
republičkih arhiva, te da je Hrvatska, poslije osnivanja
nacionalnih arhiva, svoje filmove povukla 1982.
Zelenović je rekao i da Hrvatska filmove koji se odnose na njenu
povijest i kulturu može dobiti kopiranjem.
Ravnatelj HDA Josip Kolanović i njegov pomoćnik za poslove Kinoteke
Mato Kukuljica odbacili su te tvrdnje kao netočne.
Kolanović smatra da Zelenović ne poznaje pravnu podlogu sporazuma o
sukcesiji i da njegove izjave nisu u skladu sa stavom delegacije
Vlade SRJ.
Kukuljica naglašava da u Hrvatskom državnom arhivu postoji
dokumentacija iz koje se može vidjeti koji su filmovi posuđeni i
ostali u Jugoslavenskoj kinoteci.
Nesporno je da su krajem veljače u Ljubljani na razgovorima o
sukcesiji sve delegacije prihvatile načelo tzv. teritorijalne
provenijencije, što znači da ono što je s nekog teritorija odneseno
treba i vratiti, napominje Kolanović.
On smatra da, s obzirom da u tekstu sporazuma stoji da se filmsko
gradivo tretira kao i svako ostalo gradivo, s vraćanjem filmova ne
bi smjelo biti problema.
Prema podacima HDA, Hrvatskoj bi se trebali vratiti, među ostalim,
dokumentarni filmovi i filmski žurnali snimljeni u Hrvatskoj do
1945. i strani filmovi koji su tada uvoženi i prikazivani u
Hrvatskoj, fond stranih filmova od 1945. do 1978., koje su
otkupljivali uvoznici iz Hrvatske, i fond "Filmoteke 16".
U Beogradu su i djela koja predstavljaju nacionalno filmsko blago -
filmovi "Šibenska luka" Stanislava Noworyta iz 1903., "Šešir"
Oktavijana Miletića te original Miletićevog filma "Lisinski",
prvog hrvatskog dugometražnog igranog zvučnog filma.
Po riječima Kukuljice, osim žurnala NDH, na trajno čuvanje
Jugoslavenskoj kinoteci, bili su predani i vrijedni žurnali
svjetskih producenata LUCA, MGM, Fox.
Kukuljica procjenjuje da će vjerojatno najteža biti raspodjela
filmskih klasika.
(Hina) ag vl