NOVI KRUG PREGOVORA O SUKCESIJI - MOGUĆI PRVI KONKRETNI REZULTATI

Piše: Igor ILIĆ ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Novi krug pregovora o sukcesiji bivše SFRJ od 9. do 11. travnja u Bruxellesu, treći otkako je s vlasti pao bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, mogao bi dati prve konkretne rezultate u procesu koji niz godina zbog jugoslavenske opstrukcije nije mogao biti pomaknut s mrtve točke.#L# "Sada kada više nema totalne opstrukcije jugoslavenske strane koja postaje sve kooperativnija, postoji raspoloženje među pet zemalja sljednica da se proces sukcesije ubrza. Međunarodna zajednica također je spremna pomoći da se taj zahtjevan posao obavi što je moguće brže. Stoga se nadam da će novi krug pregovora idući tjedan u Bruxellesu dati prve konkretne rezultate", kazao je u razgovoru za Hinu voditelj Ureda Vlade RH za projekt sukcesije Božo Marendić. "Nadam se da ćemo, barem kad je u pitanju imovina u baselskoj Međunarodnoj banci za poravnanja (BIS), postići suglasnost. To bi već bio jako dobar rezultat", ustvrdio je Marendić. U baselskoj banci nalazi se 46 tona zlata, 8000 dionica i određena količina deviza čega je ukupna vrijednost blizu 480 milijuna dolara. Marendić je izrazio nadu da bi moglo doći do suglasnosti i oko još nekih pitanja. "Nadam se da bismo se mogli sporazumjeti i oko raspodjele arhivske građe. Također se nadam da ćemo započeti podjelu prvog dijela nekretnina bivše SFRJ u inozemstvu", napomenuo je voditelj hrvatskog pregovaračkog izaslanstva. U tom prvom kontingentu podjele imovine bivše SFRJ u inozemstvu, koje je vrijednost 1990. iznosila oko 300 milijuna dolara, nalazi se 13 objekata od čega bi SRJ izabrala četiri, Hrvatska tri, a Makedonija, Slovenija i BiH po dva. "To bi znači bila početna, probna faza raspodjele tog dijela nekadašnje zajedničke imovine. Na tih 13 objekata otpada tek oko 10 posto ukupne vrijednosti nekretnina u inozemstvu", pojašnjava Marendić. Nakon stanke od gotovo dvije godine, zbog sankcija međunarodne zajednice prema SRJ, pregovori o sukcesiji bili su nastavljeni u prosincu prošle godine u Bruxellesu, a zatim u veljači u Ljubljani. Premda nisu polučili konkretne dogovore, ljubljanski je sastanak završen najavom da su prva rješenja sasvim blizu. Marendić je kazao i da je pripremljen tekst sporazuma o pitanju mirovina, kao i onaj vezan za stečena prava, pa bi bruxelleski sastanak i na tom planu mogao rezultirati dogovorom. Sporazumom o mirovinama bile bi obuhvaćene osobe koje su mirovinu stekle radeći u JNA ili civilnim saveznim institucijama. Taj bi sporazum obvezao zemlje sljednice na isplaćivanje mirovina svojim građanima koji su radili u saveznim institucijama, ali i državljanima neke od drugih zemalja sljednica ako su pravo na mirovinu stekli radeći na njezinom teritoriju. Ugovor o stečenim pravima (prije svega onim imovinskim) jamčio bi pravo fizičkih i pravnih osoba na njihovo vlasništvo bez obzira u kojoj se zemlji sljednici ono nalazi ili iz koje je zemlje sljednice vlasnik. "Moraju se poštivati svi ugovori nastali u bivšoj državi, jer raspadom države ne prestaje njihova valjanost, a prije svega su u tom kontekstu obuhvaćena imovinska prava ", kaže Marendić. Ako naredni krug pregovora u Bruxellesu poluči uspjeh, međunarodni posrednik za sukcesiju bivše SFRJ Arthur Watts razmišlja predložiti intenziviranje pregovora kako bi se proces još više ubrzao. "Postoji Wattsov prijedlog da se, u slučaju uspjeha sljedećega bruxelleskog kruga, negdje u drugoj polovici svibnja ponovno sastanemo na intenzivnim pregovorima koji bi možda trajali i više tjedana. Austrija se već ponudila za domaćina tog skupa na kojemu bi se onda raspravljalo o više preostalih područja sukcesije, pa i o Općem ugovoru o sukcesiji", razjasnio je Marendić. Opći ugovor o sukcesiji bio bi okvirni, ne previše detaljan, dokument na koji bi se onda, kako bi se postizao dogovor o pojedinim segmentima sukcesije, dodavali aneksi. Jedno od važnih pitanja sukcesijskih pregovora je i određivanje datuma raspada bivše SFRJ relevantnog za sukcesiju budući da se to bitno odražava na pojedina sukcesijska pitanja poput stanja deviznih rezervi. "Hrvatska i većina međunarodnih pravnika smatra da je važan datum onaj kada je proces raspada započeo, a ne onda kad je priveden kraju. Uostalom, taj proces još uvijek traje. Mi mislimo da je datum raspada kraj lipnja 1991.", kaže Marendić. Na primjeru deviznih rezervi bivše SFRJ jasno se ogleda važnost toga pitanja, jer bi sasvim drugo stanje deviznih rezervi u NBJ bilo polazišno u sukcesijskim pregovorima kada bi kao datum raspada bio primjerice uzet kraj 1991. Govoreći o rješavanju toga pitanja, Marendić je kazao da je trenutačno u tijeku utvrđivanje pravoga stanja deviznih rezervi u trenutku raspada bivše Jugoslavije. "Mi smo u procesu utvrđivanja stanja deviznih rezervi i potraživanja SFRJ od trećih zemalja. SRJ je iznijela kakvo je ono bilo, a mi smo zatražili da se s brojkom ne izlazi u javnost dok ne provjerimo je li ta brojka vjerodostojna. Zbog toga smo zatražili pristup arhivi ili da neka međunarodna agencija utvrdi kakvo je bilo stanje u trenutku raspada. O tom pitanju jamačno će biti riječi i sada u Bruxellesu premda do konačnog utvrđivanja pravog stanja trebat će još vremena", istaknuo je predstojnik Ureda za sukcesiju Vlade RH. (Hina) ii sv