BEOGRAD, 8. travnja (Hina) - Na predstojećoj sesiji o sukcesiji bivše Jugoslavije, koja u ponedjeljak počinje u Bruxellasu, primijenit će se takozvani "put surove pravde" po kome će zemljama sljednicama od imovine pripasti ono što se
zateklo na njihovim teritorijima, najavio je u beogradskom listu "Politika" novi šef jugoslavenskog izaslanstva u ovim pregovorima Dobroslav Mitrović.
BEOGRAD, 8. travnja (Hina) - Na predstojećoj sesiji o sukcesiji
bivše Jugoslavije, koja u ponedjeljak počinje u Bruxellasu,
primijenit će se takozvani "put surove pravde" po kome će zemljama
sljednicama od imovine pripasti ono što se zateklo na njihovim
teritorijima, najavio je u beogradskom listu "Politika" novi šef
jugoslavenskog izaslanstva u ovim pregovorima Dobroslav Mitrović.
#L#
U opširnom razgovoru, kojeg list objavljuje u svom vikend-izdanju,
Mitrović naglašava buduću "potpunu kooperativnost" SR Jugoslavije
u pogledu rasplitanja "sukcesijskog čvora" i odlučnost svoje
zemlje da "probavi vruć krumpir" što im ga je u naslijeđe ostavio
režim Slobodana Miloševića.
Predmet diobe na sastanku u Bruxellasu od 9. do 12. travnja bit će
šest takozvanih "košara" od kojih su "neke teže a neke lakše".
Dijelit će se zlato iz trezora Baselske banke za poravnanja, zgrade
diplomatsko-konzularnih predstavništava nekadašnje SFRJ, novčani
paket, arhivska građa.
Imovina SFRJ u inozemnstvu već je popisana. Po Mitroviću,
vrijednost nekretnina (zgrada, stanova i zemljišta) iznosi 450
milijuna dolara, a u to nije uračunata pokretna imovina (slike,
namještaj i slično).
Mitrović ukazuje da, za razliku od prethodnog režima, nova
jugoslavenska vlast pa samim time i izaslanstvo na pregovorima o
sukcesiji, ne inzistira na SRJ kao "jedinoj sljednici SFRJ" već da
Beograd priznaje svih pet zemalja sljednica.
SRJ je, kaže Mitrović, za riješenje po kojemu najveći dio (80 posto)
imovine bivše Jugoslavije (nepokretna, pokretna, civilna i vojna)
neće ići u inventuru, niti će se utvrđivati što je savezna državna
imovina kao ni ključ za njenu podjelu. Državama sljednicama
pripasti će ono što se u zemljama sljednicama zateklo od imovine
bivše SFRJ, rekao je Mitrović dodavši da su se s tim stavom složili
međunarodni pregovarači Sir Artur Watts i Carlos Westendorp.
U tom smislu, Mitrović polemizira s hrvatskim stavom da se sva
imovina zatečena u bivšim republikama SFRJ međusobno dijeli.
Komentirajući hrvatsko stajalište da je potrebno primijeniti Bečku
konvenciju, Mitrović tvrdi da taj dokukment "nikada nije
ratificiran" a da je, osim toga, Wetsendorp već rekao da bi taj "taj
put vodio u džunglu".
Mitrović smatra da će "najlakši posao" u Bruxellu biti podjela
zlata. On nije mogao odgovoriti na pitanje ima li ili ne zlata u
Baselu koje bi pripadalo Kraljevini Srbije jer je banka utemeljena
1930. godine, puno poslije Kraljevine Srbije. On, međutim,
ostavlja otvorenom mogućnost da su zlato Kraljevine Srbije možda
negdje pohranili Karađorđevići ili su ga negdje odnijeli Njemci i
Talijani.
Što se tiče arhiva, Mitrović najavljuje da njegova zemlja ostaje
pri zahtjevu, s kojim se inače ostale sljednice ne slažu, da se sva
arhivska građa zadrži u Beogradu kao "jedinstveno naslijeđe
prošlosti i kulture" Kraljevine Srbije, Kraljevine SHS, Kraljevine
Jugoslavije, FNRJ i SFRJ, a svaka bi sljednica, kako je SRJ
zamislila, "mogla fotokopirati ono što joj je potrebno". Na kraju
je podsjetio na čvrsto stajalište Hrvatske i Slovenije da se iz
Beograda iznesu svi originali iz arhivske građe koji se odnose na
njihove prostore.
(Hina) dkr sd