ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Profesor hrvatske povijesti na kielskom Sveučilištu Luwdig Steinndorf održao je danas na Pučkom otvorenom sveučilištu predavanje "Hrvatska povijest - iz njemačke perspektive" koje su organizirali Institut
"Ivo Pilar" u suradnji s Hrvatskim studijima i Hrvatskim povijesnim institutom.
ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Profesor hrvatske povijesti na kielskom
Sveučilištu Luwdig Steinndorf održao je danas na Pučkom otvorenom
sveučilištu predavanje "Hrvatska povijest - iz njemačke
perspektive" koje su organizirali Institut "Ivo Pilar" u suradnji s
Hrvatskim studijima i Hrvatskim povijesnim institutom.#L#
Povod predavanju njemačkog povjesničara nedavno je u Njemačkoj
objavljena njegova knjiga "Hrvatska crta od srednjovjekovlja do
naših dana". U toj knjizi objavljenoj na njemačkom jeziku u 11
poglavlja, na 265 stranica obrađuje hrvatsku povijest od antike do
Hrvatske kao samostalne države.
Steinndorf je zapravo među rijetkim znanstvenicima koji se
istodobno bave srednjovjekovnom i novijom poviješću.
Po njegovim riječima, hrvatskom srednjovjekovnom poviješću bavio
se 20 godina, a napisao je i dizertaciju o dalmatinskim gradovima
12. stoljeća.
Steinnndorf ističe, kako nije moguće govoriti o jedinstvenom
njemačkom pogledu na Hrvatsku. Javnost ima jedan pogled i ona
Hrvatsku često poznaje kao dio bivše Jugoslavije, drugi pogled
imaju mediji, a treći povijesna struka, rekao je.
"Hrvatska načelno nije u drugom položaju od drugih istočnih
zemalja", istaknuo je Steinndorf, dodajući kako se još nije
udomaćila nova perspektiva Hrvatske, iako je to stariji entitet od
Jugoslavije i Austrougarske.
Istaknuvši kako je posljednja sinteza hrvatske povijesti do kraja
Drugog svjetskog rata objavljena na njemačkom jezičnom području
60-tih godina, Steinndorf je rekao, kako je jezična barijera glavni
problem što se u Njemačkoj više ne izučava hrvatska povijest.
Govoreći o čimbenicima koji čine nacionalnu povijest Steinndorf je
kao glavne događaje u hrvatskoj povijesti izdvojio pismo Pape Ivana
VIII. knezu Branimiru, krunidbu Tomislava i Zvonimira, Hrvatsku
seljačku bunu, urotu Zrinsko-Frankopansku, djelovanje bana
Jelačića, Stjepana Radića i integraciju Domovinskog rata u
nacionalnu povijest.
Steinndorf smatra kako je započela nova era hrvatske povijesti u
kojoj će se razvijati Hrvatska kao stabilna država. "Za mene je
Hrvatska povijest puna neobičnih crta, ali s puno crta koje je
vezuju s općom poviješću Europe", rekao je uz ino Steinndorf.
(Hina) mc sšh