RU-LT-interview-Vlada-Diplomacija-Obrana RUSIJA-OBŠČAJA GAZETA OD 29.3.01.RAZGOVOR S ADAMKUSOM RUSIJAOBŠČAJA GAZETABr. 13/29. III. 2001.I Rusija će ući u NATONatalija Lopatinska razgovarala je s litavskim predsjednikom Valdasom
Adamkusom koji je ovih dana posjetio Rusiju: " - Gospodine Predsjedniče, slažete li se s mišljenjem da su prioriteti Rusije u Zapadnoj Europi i u Americi, a da se prema baltičkim zemljama ona odnosi po 'načelu ostatka'?= Nemam primjera koji bi to potvrdili. Službena Moskva sa svim partnerima gradi odnose pokušavajući ostvariti najveću korist. To je normalno. Litva nije velesila. Nas je svega četiri milijuna, u nas nema bogatih rudnih nalazišta. Ali imamo stvaralački, kulturni, znanstveni potencijal. Dobri odnosi s Litvom mogli bi se graditi upravo na tome. A međusobni probitak omogućuje da normalno živimo jedni uz druge.- To jest, vi ste u potpunosti zadovoljni razvojem litavsko-ruskih odnosa?= Mnogi ljudi pokušavaju špekulirati s time da će između Litve i Rusije obvezatno doći do sukoba. Predsjednik Litve postao sam prije tri godine i za prošlo razdoblje mogu reći da je bilo vrlo pozitivno
RUSIJA
OBŠČAJA GAZETA
Br. 13/29. III. 2001.
I Rusija će ući u NATO
Natalija Lopatinska razgovarala je s litavskim predsjednikom
Valdasom Adamkusom koji je ovih dana posjetio Rusiju:
" - Gospodine Predsjedniče, slažete li se s mišljenjem da su
prioriteti Rusije u Zapadnoj Europi i u Americi, a da se prema
baltičkim zemljama ona odnosi po 'načelu ostatka'?
= Nemam primjera koji bi to potvrdili. Službena Moskva sa svim
partnerima gradi odnose pokušavajući ostvariti najveću korist. To
je normalno. Litva nije velesila. Nas je svega četiri milijuna, u
nas nema bogatih rudnih nalazišta. Ali imamo stvaralački,
kulturni, znanstveni potencijal. Dobri odnosi s Litvom mogli bi se
graditi upravo na tome. A međusobni probitak omogućuje da normalno
živimo jedni uz druge.
- To jest, vi ste u potpunosti zadovoljni razvojem litavsko-ruskih
odnosa?
= Mnogi ljudi pokušavaju špekulirati s time da će između Litve i
Rusije obvezatno doći do sukoba. Predsjednik Litve postao sam prije
tri godine i za prošlo razdoblje mogu reći da je bilo vrlo pozitivno
za razvoj odnosa između naših zemalja. Obje su strane pokazale
želju da žive u slozi. Rezultati naše suradnje također su dobri.
Većih nesuglasica nema. Mislim da možemo biti primjer mnogima.
- Nije tajna da je Kremlj jako srdit zbog težnje Litve da uđe u NATO.
U razgovoru za naš list prije tri godine ('OG' Br. 18 iz 1998.) rekli
ste da vjerujete kako će i Rusija jednom biti članica NATO-a. Jeste
li ostali pri tom mišljenju?
= Odnose između Rusije i Saveza shvaćam ponajprije kao problem
filozofske naravi, a ne kao prijetnju mogućeg vojnog sukoba. Za
Rusiju nema nikakve opasnosti, jer NATO više nije mjesto okupljanja
pristaša hladnoga rata. Za mene je Savez ponajprije unutrašnji
ustroj sigurnosti za čitavu Europu. Litva može biti svojevrsna
odskočna daska za dobru volju između Rusije i NATO-a. Čak i nakon
ulaska u tu organizaciju kanimo zadržati naše oružane snage na
prijašnjoj razini. Je li se, primjerice, u Poljskoj nešto
promijenilo nakon njezina ulaska u NATO, jesu li se pojavile neke
nove vojne baze? S osmijehom slušam o nuklearnim bojevim glavama
koje se tobože raspoređuju u Kalinjingradskom području. Je li važno
gdje su one? Zar su negdje drugdje više ili manje opasne? Rusija se
zalaže za suradnju s Europom na gospodarskom području. Vjerujem da
će i sustav sigurnosti biti zajednički za Rusiju i za Europu.
- Hoće li se tijekom susreta razgovarati o temi materijalne naknade
za okupaciju Litve?
= Da, 1992. u Litvi je proveden referendum i ljudi su se očitovali za
naknadu. No kako se ona može ostvariti? Prošlih godina na to pitanje
nismo odgovorili. Na objema stranama ima oštrih nastupa: jedni kažu
- ništa nećemo dati, drugi se bune - tražit ćemo. Svatko ima pravo na
svoje mišljenje, ne možemo zabraniti da se ono izriče. No moramo
razborito gledati na stvari i tražiti prihvatljiva rješenja, ne
zahtjevima i prijetnjama, već kroz dijalog. Htio bih da se pitanje
riješi ne nanoseći štetu našim međusobnim odnosima.
- Prema statistikama, osamdeset posto stanovništva u novim
neovisnim državama osjeća nostalgiju za SSSR-om. Je li moguće mirno
ujedinjenje bivših republika SSSR-a poput sadašnjeg ujedinjenja
Europe?
= Ne vidim razloga tomu. Kako Litvu vratiti u prošlost? To
jednostavno nije moguće. Da, jedan dio puka osjeća nostalgiju za
SSSR-om, i to je prirodno. No ne vjerujem da su oni golema većina. I
što je glavno, ne mislim da mladi naraštaj, pa i u Rusiji, želi
živjeti u carstvu, onako kako su nekada živjeli njihovi očevi.
Vjerujem u demokratsku Rusiju."