ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Stručnjaci Europske komisije smatraju da bi u prijedlogu zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, sukladno zakonodavstvu Europske zajednice, trebalo još izričitijim odredbama osigurati potpunu institucionalnu,
financijsku i osobnu neovisnost središnje banke i njenih tijala, te kao njen jedini osnovni cilj navesti održavanje stabilnosti cijena.
ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Stručnjaci Europske komisije smatraju
da bi u prijedlogu zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, sukladno
zakonodavstvu Europske zajednice, trebalo još izričitijim
odredbama osigurati potpunu institucionalnu, financijsku i osobnu
neovisnost središnje banke i njenih tijala, te kao njen jedini
osnovni cilj navesti održavanje stabilnosti cijena. #L#
Ocjene su to iz komentara stručnjaka za centralno bankarstvo
Europske komisije. Želeći da novi zakona o Hrvatskoj narodnoj banci
bude što primjereniji zapadno-europskim standardima, iz HNB-a su
prijedlog toga zakona dostavili na mišljenje Europskoj komisiji u
Bruxellesu, iz koje su ovih dana dobili komentar na prijedlog
zakonskog teksta.
Konačni prijedlog zakona o hrvatskoj središnjoj banci upućen je u
saborsku proceduru, a prema njemu osnovni je cilj HNB-a postizanje
i održavanje stabilnosti cijena i u sklopu toga održavanje opće
likvidnosti i solventnosti bankarskog sustava. Nužan uvjet za
postizanje tog cilja je neovisnost središnje banke, pa je zakonskim
prijedlogom predviđen razmjerno visok stupanj neovisnosti i
samostalnosti HNB-a.
Uspoređujući odredbu o ciljevima HNB-a sa odgovarajućim člankom
Ugovora o EZ-u, stručnjaci Europske komisije primjećuju da
prijedlog zakona obuhvaća ne samo održavanje stabilnosti cijena
kao osnovi cilj, već i održavanje opće likvidnosti i solventnosti
tržišno orijentiranog bankovnog sustava. To je, ističu, u
suprotnosti s člankom (105.) Ugovora o EZ koji navodi stabilnost
cijena kao jedini osnovni cilj.
Naglašavaju kako sa stajališta zakonodavstva Zajednice (članak 108
Ugovora o EZ-u), institucionalna neovisnost središnje banke
uključuje zabranu traženja ili primanja uputa od, između ostalog,
"nacionalne vlade ili bilo kojeg drugog tijela".
U prijedlogu zakona o HNB-u ne postoji takva ili slična izričita
zabrana traženja ili primanja uputa, primjećuju europski bankarski
stručnjaci, ocjenjujući i da pojedine odredbe zakonskog prijedloga
koje spominju neovisnost i samostalnost ostavljaju prostor za
različite interpretacije.
Po njihovom mišljenju, ako se želi postići bolja usklađenost s
odredbama Ugovora o EZ-u u području institucionalne neovisnosti,
to je moguće dodavanjem novog članka u zakonu koji će navoditi
zabranu "traženja ili primanja uputa" od strane "državnih organa
vlasti ili bilo kojeg drugog tijela".
Institucionalna neovisnost nacionalne središnje banke, ističu, ne
smije biti ugrožena ex ante konzultacijama i njenim obvezama
izvješćivanja, pa u tom smislu upozoravaju na članak kojima se HNB
obvezuje da će javno objavljivati izvješće, uključujući, između
ostalog, svoju buduću monetarnu politiku, te članak kojim se kaže
da će HNB "surađivati s Vladom RH, njezinim agencijama i drugim
tijelima državne vlasti u izvršavanju zakonom utvrđenih ciljeva i
zadataka" i "poduzimati mjere za unapređenje te suradnje" s Vladom.
Ovdje je upitno, napominju, "mora li HNB surađivati s Vladom u
provođenju vlastitih ciljeva i zadataka".
Kada je pak riječ o osobnoj neovisnosti, odnosno osnovi za
razrješenje dužnosti guvernera i članova tijela koja donose
odluke, sa stajališta zakonodavstva EZ-a bilo bi u potpunosti
dovoljno spomenuti ozbiljni propust u obnašanju dužnosti i
nemogućnost izvršavanja relevantnih zadataka, ako jedinu osnovu za
razrješenje, ističu stručnjaci Europske komisije.
(Hina) ds