ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Ulaskom UniCredita u vlasničku strukturu Zagrebačke banke, o čemu se ovih dana uvelike nagađa u medijima, više od 60 posto hrvatskog bankarskog sektora bilo bi u talijanskom vlasništvu.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Ulaskom UniCredita u vlasničku strukturu
Zagrebačke banke, o čemu se ovih dana uvelike nagađa u medijima,
više od 60 posto hrvatskog bankarskog sektora bilo bi u talijanskom
vlasništvu.#L#
Hrvatska narodna banka do sada nije primila nikakav formalan
zahtjev za davanjem suglasnosti toj talijanskoj banci za stjecanje
većinskog udjela u Zagrebačkoj banci, niti ima naznaka da će joj
takav zahtjev uskoro biti upućen, pa o tome iz središnje banke
nemaju službenog stava i komentara. Poznato je međutim, i
ponovljeno upozorenje guvernera hrvatske središnje banke dr.
Željka Rohatinskog o tome što znači stvaranje monopola u
bankarstvu, te njegov osobni stav da se stvaranje monopola u
hrvatskom bankarskom sektoru ne bi smjelo dopustiti.
Pitanje je da li se nešto oko toga promijenilo nakon što je u Italiji
otklonjena mogućnost ujedinjenja UniCredita i Bance Intese, s
kojom je već prije spojena Banca Commerciale Italiana, koja je
većinski vlasnik Privredne banke Zagrebu. Kako je Unicredito
većinski vlasnik Splitske banke, preuzimanjem još i Zagrebačke,
moglo se desiti da bi samo jedna talijanska bankarska grupa imala u
rukama gotovo 70 posto hrvatskog bankarstva. Sada bi pak, dakako
ukoliko bi UniCredito preuzeo Zagrebačku banku, dvije talijanske
banke bile većinski vlasnici oko dvije trećine hrvatskog
bankarskog sektora.
S tim u vezi iz HNB-a napominju kako guverner talijanske središnje
banke nije dopustio ujedinjavanje UniCredita i Bance Intese upravo
zbog monopola koji bi tima nastao u talijanskom bankarstvu.
U hrvatskoj središnjoj banci od stranih banaka očekuju da se izvan
Europske unije ponašaju isto kao i unutar EU-a. Pritom podsjećaju
kako u EU imaju zajedničku politiku konkurencije, regulirana
pitanja spajanja i preuzimanja tvrtki i banaka. Mišljenja su stoga
da se mora voditi računa o vlasničkoj strukturi banaka,
upozoravajući istodobno na pitanja što bi velika vlasnička
koncentracija u hrvatskom bankarstva mogla značila za vođenje
monetarne politike.
Što se pak tiče interesa Nove Ljubljanske banke za ulaskom na
hrvatsko bankarsko tržište, HNB, kako se saznaje, tako nešto ne bi
dozvolila, i to isključivo iz razloga što banka koja ima neriješena
dugovanja prema hrvatskim štedišama za HNB ne predstavlja banku
koja bi ulijevala povjerenje.
Pritom iz HNB-a ponavljaju svoj čvrsti stav da dugovanja
Ljubljanske banke, a riječ je o ukupnom iznosu većem od milijarde
maraka, nipošto nisu stvar sukcesije bivše SFRJ. Ako se, međutum,
na državnoj razini odluči drugačije, iz središnje banke neće imati
ništa protiv, ali uz uvjet da obveze Ljubljanske banke prema
hrvatskim štedišama preuzme netko drugi i štediše se s tim
suglase.
(Hina) ds