STABILNOSTI CIJENA OSNOVNI ZADATAK HNB-A

STABILNOSTI CIJENA OSNOVNI ZADATAK HNB-A Postizanje i održavanje stabilnosti cijena i u sklopu toga održavanje opće likvidnosti i solventnosti bankarskog sustava, osnovni su ciljevi Hrvatske narodne banke (HNB) definirani prijedlogom novog zakona o HNB-u. Zakonski tekst kojim definira položaj, poslove, ovlaštenja i ustroj središnje banke hrvatska je Vlada utvrdila prošli tjedan i uputila ga u saborsku proceduru na konačno usvajanje. Uz novo utvrđivanje osnovnog cilja, još su dva glavna područja koja se usklađuju s pravnim standardima i zakonskim rješenjima EU-a. To su stupanj neovisnosti i odnosi HNB-a sa Hrvatskim saborom, te područje financijskih odnosa između države i HNB-a i izričita zabrana financiranje države. "Od ove godine država već djeluje operacijama na otvorenom tržištu. Država se od sredine prošle godine nije zaduživala kod HNB-a", istaknuo je i na sjednici Vlade ministar financija Mato Crkvenac. Osnovna funkcija svake središnje banke, a to definira i predloženi zakon, je utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike. A u obrazloženju se ističe da učinkovita i pravilna monetarna politika treba težiti "postizanju i održavanju stabilnosti cijena, odnosno niske inflacije, koja je opće dobro i preduvjet za uspješno funkcioniranje gospodarskog sustava i njegov rast". Naime, predlagatelj objašnjava da je ekspanzivnim mjerama monetarne politike ("tiskanjem novca") moguće potaknuti gospodarski rast, ali da se takvi pozitivni kratkoročni učinci u dužem roku gube zbog rasta inflacije. Također se upozorava na moguće zlouporabe radi ostvarivanja političkih ciljeva i namjera, posebice na zlouporabu ekspanzivnosti monetarne politike u predizborno vrijeme. Da bi se to izbjeglo, ističe predlagatelj, nužna je neovisnost središnje banke i to u sva četiri oblika - funkcionalna, institucionalna, osobna i financijska neovisnost. U obrazloženju, Vlada ističe kako i prema važećem zakonu postoji funkcionalna i institucionalna, ali ne i financijska i osobna neovisnost. Bilo je moguće, a i u praksi su se događale, smjene pojedinih članova Savjeta HNB-a bez posebno navedenog razloga i obrazloženja. Politički utjecaj i osobna ovisnost, dodaje se, ogleda se i u činjenici da ni jedan guverner HNB-a do sada nije dočeko kraj svog mandata. Stoga konačni zakonski prijedlog zadržava šestogodišnji mandat rukovodstva HNB-a, te precizno utvrđuje razloge za razrješenje. Isto tako definira da guvernera HNB-a i vanjske članove Savjeta (najviše osam) imenuje Zastupnički dom na prijedlog svoga Odbora za izbor i imenovanja. Upravo su odredbe vezano za Savjet HNB-a ponajviše nadopunjene primjedbama zastupnika iznijetim tijekom prvog čitanja. Tako je proširen krug osoba koje ne mogu biti članovi Savjeta. Ne bi to mogli biti zastupnici niti osobe čije je imenovanje u nadležnosti Sabora, članovi Vlade, lokalni dužnosnici, dužnosnici političkih stranaka ili sindikata. Kako bi se spriječio mogući sukob interesa definira se da u Savjet ne mogu ući ni osobe koja same ili članovi njihove uže obitelji imaju dionice banaka ili drugih pravnih osoba povezanih s bankama, zaposlenici ili vanjski suradnici banaka i sl. Definirano je također da je za održavanje sjednica Savjeta potrebna dvotrećinska većina članova, a dvotrećinskom većinom prisutnih donose se odluke. U skladu s primjedbama zastupnika precizirana je i odredba da se na guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernere HNB-a odnosi Zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika, ali ne i njegove odredbe o plaćama. Oni imaju pravo na plaću i ostala materijalna prava sukladno općim aktima HNB-a. Zakonski prijedlog definira i poslove središnje banke vezane za novac i izdavanje novca, odnose s bankama i nadzor banaka, poslove vezane za odnose s državom, te prikupljanje i objavu statističkih podataka. Uvodi i obvezu HNB-a da svake godine javno objavi opis i obrazloženje monetarne politike koju namjerava provoditi u idućoj godini, kao i ocjenu prethodne godine.