ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Jdranski otoci su zapravo planine, pa ako naše primorje doista ima tisuće otoka, onda ima i tisuću planinskih vrhova, a na jedan od takvih uspeo se 1887. Rudolf Habsburški preteča otočkog alpinizma!
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Jdranski otoci su zapravo planine, pa ako
naše primorje doista ima tisuće otoka, onda ima i tisuću planinskih
vrhova, a na jedan od takvih uspeo se 1887. Rudolf Habsburški
preteča otočkog alpinizma! #L#
Naši su geografi uredno pobrojili 718 hrvatskih otoka, 389 hridi i
78 grebena s ukupnom površinom od oko 3.300 četvornih kilometara.
Tridesetak otoka ima površinu veću od 10 četvornih kilometara. Svi
su u stvari planine koje pripadaju Dinarskom plninskom sustavu.
Otoci su ostaci planinskih lanaca, ostaci nekadašnjih planina koji
strše iz morskog plavila u nebo, stoji u napisu 'Planine hrvatskog
otočja', autora Željka Poljaka, objavljenom u časopisu 'Matica'.
Najviši hrvatski otok je Brač, čija Vidova gora, strši 780 metara
iznad morskog površja. Među više otoke spadaju još Cres, Hvar,
Lošinj, Vis, Krk, Korčula, Mljet, Lastovo i Rab. Malo se gdje u
svijetu može zapaziti takav paralelizam otočnih i kopnenih planina
kao u Hrvatskoj. Gotovo su svi jadranski otoci jednake građe -
vapnenci kredne starosti čiji se hrptovi pružaju smjerom
sjeverozapad-jugoistok. Podnožja otočkih planina, za razliku od
kopnenih, oblikovali su morski valovi, a najljepši primjer
djelovanja prirodnih sila predstavlja obala Dugog otoka s okomitim
stijenama koje se dižu okomito iz mora u visinu od stotinu metara.
Već su poslužile sportskim penjačima u njihovim pustolovnim
usponima, te se pojavio i novi termin - tzv. "primorski alpinizam".
U tom pogledu prednjači otok Lošinj na čiju se Osorčicu, visoku 589
metara, 28. ožujka 1887. godine uspeo austro-ugarski
prijestolonasljednik Rudolf Habsburški.
(Hina) ld ld