ZAGREB, 28. veljače (Hina) - U svijetlu nedavnih rasprava o hrvatskim kulturno-povijesnim spomenicima koji su spletom povijesnih okolnosti završili u bečkim muzejima, spomenuta je i znamenita Valunska ploča, starija i od poznatije
Baščanske, koja i dalje resi zid crkve sv. Marije u Valunu na otoku Cresu.
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - U svijetlu nedavnih rasprava o
hrvatskim kulturno-povijesnim spomenicima koji su spletom
povijesnih okolnosti završili u bečkim muzejima, spomenuta je i
znamenita Valunska ploča, starija i od poznatije Baščanske, koja i
dalje resi zid crkve sv. Marije u Valunu na otoku Cresu. #L#
Valunska ploča nastala je u XI. stoljeću, a po pismu se zaključuje
da je starija od Baščanske ploče. Naime, na Valunskoj ploči uklesan
je dvojezični natpis na starohrvatskom jeziku i slovima starije
oble glagoljice, te na srednjovjekovnome latinskom jeziku i
slovima onodobnoga latiničkog pisma, tzv. karolinom, piše Željko
Car u reviji 'EC'. Pokrivala je grobnicu u kojoj su počivala članovi
obitelji iz tri naraštaja - baka Teka, sin Bratohna i unuk Juna.
Valunsku ploču prvi su 1907. stručno pregledali krčki svećenik
Vinko Premuda i franjevac Timotej Jerković. Godine 1948. tekst je
pokušao odgonetnuti akademik Branko Fučić.
Zanimljivo je, da je u razdoblju jadransko-podunavske Monarhije,
austrijski konzervator Petris zatražio da se Valunska ploča
pošalje u Beč radi detaljnije obrade. Valunjani su u tomu vidjeli
"politički manevar", odnosno pokušaj da se spomenik s Cresa preseli
u bečki muzej. Predvođeni župnikom Ivanom Šparožićem premjestili
su Ploču s groblja i uzidali u zid sakristije župne crkve sv.
Marije, gdje se nalazi i danas.
U blizini je u međuvremenu, marom akademika Fučića, podignut
"glagoljski lapidarij sa replikama najstarijih glagoljskih
natpisa iz Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije.
(Hina) ld ld