ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Veliki potresi koji su na prijelazu milenija poogodili Tursku, Grčku, Meksiko, Kaliforniju, Tajvan.., podsjetili su na povijest potresa u Hrvatskoj, osobito na najveći zagrebački potres iz 1880.
godine!
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Veliki potresi koji su na prijelazu
milenija poogodili Tursku, Grčku, Meksiko, Kaliforniju, Tajvan..,
podsjetili su na povijest potresa u Hrvatskoj, osobito na najveći
zagrebački potres iz 1880. godine! #L#
"Tlo je još drhtalo pod nogama i već su nicale teorije o potresu kao
gljive poslije kiše", zapisao je znanstvenik Gjuro Pilar. Bilo je i
onih koji su tvrdili da Zagreb leži na podzemnom vulkanu,
izmišljali su se "muljni vulkani" u Resniku, Šćitarjevu i Vrapču,
neki su "vidjeli" kako s vrha Medvednice suklja modrikasti
plamen... Znanstvenik Josip Torbar u svom 'Izvješću' o potresu
piše: "Mislio si da je nastala seoba naroda, jedva da se smaže
vlakova, koji bi otpremili bježeće izvan Zagreba."
Ne postoji način da se sigurno predvidi potres, piše Veselin
Simović u časopisu 'Građevinar', te napominje da se u stručnoj
literaturi navodi da se na širem zagrebačkom području potres može
očekivati svakih deset godina. Najstariji potres u Zagrebu dogodio
se 1502. Taj potres srušio je, primjerice, toranj crkve sv. Marka.
Sustavno prikupljanje podataka o potresima u nas započelo je s
pojavom časopisa 'Luna' od 1872. godine. Godine 1857., profesor
gornjogradske gimnazije A. Zeithammer, objavio je sve podatke o
potresima od 1830. do 1864. M. Kišpatić je objavio podatke o
potresima od 1502. do 1879. godine. Jači potresi pogodili su Zagreb
1511, 1590, 1699, 1880, 1894, 1906, te 1909. Spominju se i potresi
1917, 1928. i 1938.
Veliki poticaj proučavanju potresa dao je akademik Andrija
Mohorovičić čijom se zaslugom razvila u svijetu poznata
"zagrebačka seizmološka škola". Ako je to nekom utjehom, od 1909.
godine u Zagrebu nije bilo razornih potresa!
(Hina) ld ld