NEW YORK/TOKYO/LONDON, 5. ožujka (Hina/Reuters) - Najspominjanija osoba tijekom prošloga tjedna na svjetskim je burzama bio predsjednik američke središnje banke Alan Greenspan.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 5. ožujka (Hina/Reuters) - Najspominjanija
osoba tijekom prošloga tjedna na svjetskim je burzama bio
predsjednik američke središnje banke Alan Greenspan.#L#
Očekivanje njegova svjedočenja pred američkim Kongresom,
zakazanog za četvrtak, 1. ožujka, početkom tjedna bilo je glavni
razlog stabilnog uzastopnog rasta cijena dionica i burzovnih
indeksa. No, nakon njegovog svjedočenja, on je bio glavni razlog
njihovog snažnog pada. Naime, Greenspan je trebao odgovoriti na
pitanje hoće li se kamatne stope u SAD-u smanjivati. Greenspan je
odgovorio da hoće, no ne prije redovitog zasjedanja Fed-a,
zakazanog za 20. ožujka, budući da američko gospodarstvo u prva dva
ovogodišnja mjeseca ne stoji tako loše kao krajem 2000. Kako je
većina analitičara i brokera smatralo da je gotovo sigurno da će
takva odluka biti donesena ovih dana, Greenspanov ih je odgovor
posve razočarao i deprimirao. Stoga su se ponovno vratili starim
brigama - slabom stanju američkog gospodarstva i najavama lošijih
poslovnih rezultata koje su objavile desetine najvećih, posebno
tehnoloških kompanija.
A da je stanje najvećeg svjetskog gospodarstva poprilično loše,
prošlog je tjedna pokazala i statistika, koja kaže kako je u zadnjem
tromjesečju 2000. godine američko gospodarstvo raslo po stopi od
1,1 posto, što je najmanja stopa unazad pet godina. Statistika je
pokazala i kako je u veljači u SAD-u sedmi mjesec za redom pala
proizvodnja, a značajan je pad, najveći unazad deset godina,
zabilježio i indeks povjerenja potrošača.
Raspoloženje na burzama najbolje se odražava u vrijednostima
njihovih službenih indeksa koji su svi redom pali. Najvećih 8,27
posto pao je Nasdaq Composite, i to na 2.117,63 bodova, što je
njegova najniža razina unazad dvije godine. Samo unazad mjesec dana
taj je indeks izgubio 22 posto svoje vrijednosti, što je ujedno i
treći najveći mjesečni pad od kada tržište Nasdaq postoji.
Ništa bolje nije prošao niti tokijski Nikkei, koji je tjedan
završio sa 7,12 posto nižom vrijednošću, odnosno na 12.261,80
bodova. Njegova je razina najniža unazad čak 15 godina. Japanskim
trgovcima nije pomogla niti iznenadna odluka središnje japanske
banke da snizi kamatne stope. Naime, istog dana kada je Bank of
Japan donijela tu odluku, objavljeni su i podaci kako je
industrijska proizvodnja u siječnju u Japanu pala za 3,9 posto, dok
su najpesimističnija očekivanja govorila o padu od 0,8 posto.
Istodobno su zalihe gotovih proizvoda u toj zemlji povećane, a pala
je i razina izvoza. Ovi gotovo sigurni znaci recesije dodatno su
povećali i politički pritisak na japanskog premijera Yoshira Moria
da podnese ostavku.
Pod utjecajem problema ovih dvaju najvećih svjetskih
gospodarstava, i indeksi europskih burzi prošlog su tjedna padali.
Među njima je najviše pao pariški CAC - za 2,27 posto, na 5.291,92
bodova, dok je londonski FTSE izgubio 0,98 posto svoje vrijednosti
i tjedan je završio na 5.858,60 bodova. Treba istaknuti kako je FTSE
u petak bio na svojoj najnižoj razini unazad dvije godine.
Frankfurtski DAX, pak, zabilježio je najmanji pad - od 0,49 posto,
na 6.159,02 boda.
Na relativno slabiji pad europskih burzovnih indeksa djelomično je
utjecao dobar tjedan u telekomunikacijskom sektoru, u kojem su
gotovo tijekom cijelog tjedna rasle cijene dionica kompanija poput
Deutsche Telekoma, Alcatela, Ericsona itd., iako krajem tjedna
niti one nisu odoljele pritisku gospodarskih pokazatelja širom
svijeta.
Pomalo u sjeni Greenspana, kamatnih stopa i statistike, ali
dovoljno izražene da povećaju depresiju na svjetskim burzama,
prošloga su se tjedna nizala i upozorenja o slabijem poslovanju
kompanija. Iako su trgovci prestali brojati spomenute kompanije,
lista je sve duža. Na njoj su se od prošloga tjedna našli Oracle,
P&G, Texas Instruments, Gateway, Psion, 3Com, SBC
Communicatons...
Pokušavajući pojednostaviti trenutno stanje na burzama, a
odgovarajući na pitanje u što ulagati - dionice "stare" ili "nove"
ekonomije, jedan je financijski analitičar investitorima
preporučio: "ulažite svoj novac u madrac".
Značajne promjene vrijednosti prošloga su tjedna bilježile i
promatrane svjetske valute. Najveći su gubitnici, očekivano,
američki dolar i japanski jen.
Jedinstvena je europska valuta, na krilima upravo tih problema,
prošloga tjedna poskupila za 2,53 posto, na 0,9350 dolara, a u
sličnom je postotku, odnosno za 2,47 posto dolar oslabio i u odnosu
na njemačku marku (na 2,0902 marke) i talijansku liru (na 2.069,33
lire).
I u odnosu na švicarski franak dolar je oslabio, i to za 2,22 posto,
na 1,6458 franaka. Za najmanjih, ali još uvijek značajnih 1,36
posto tijekom prošlog je tjedna ojačala i britanska funta - na
1,4716 dolara. Da je stanje u japanskom gospodarstvu još teže nego u
američkom pokazuje i pad jena u odnosu na dolar - za čak 2,66 posto,
na 118,98 jena.
Visoka razina eura odraz je i nekoliko dobrih vijesti iz eurozone,
među kojima je i vijest kako je industrijska proizvodnja u
Francuskoj, nakon nekoliko mjeseci pada, u veljači porasla.
Također, pozitivan pokazatelj stanja europskog gospodarstva je i
odluka europske središnje banke (ECB) da ne mijenja kamatne stope u
zemljama europske monetarne unije. Analitičari su to protumačili i
kao znak da ECB smatra kako će Europa vjerojatno brzo i bezbolno
prebroditi usporavanje gospodarskog rasta, koje je ionako manje
nego u Japanu i SAD-u.
(Hina) rub ds