NEW YORK/TOKYO/LONDON, 19. veljače (Hina/Reuters) - Niz najava kako će u idućem razdoblju doći do smanjivanja potražnje za tehnološkim proizvodima, što već sada dovodi do brojnih otpuštanja, uzrokovalo je krajem prošlog tjedna pad
svih svjetskih burzovnih indeksa.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 19. veljače (Hina/Reuters) - Niz najava
kako će u idućem razdoblju doći do smanjivanja potražnje za
tehnološkim proizvodima, što već sada dovodi do brojnih
otpuštanja, uzrokovalo je krajem prošlog tjedna pad svih svjetskih
burzovnih indeksa.#L#
U petak je cijena dionice kanadskog Nortel Networksa, najvećeg
svjetskog proizvođača optičkih kabela, pala za čak 33 posto, nakon
što je tvrtka objavila kako je provela reviziju poslovnih
očekivanja za ovu godinu, koja je pokazala kako će doći do značajnog
smanjivanja potražnje, dakle i prodaje, te da će zbog toga
otpustiti 10 tisuća zaposlenih. Samo dan ranije brojne su otkaze
najavili i Dell Computers (prvi put u 16 godina) i Hewllett
Packard.
Tim se najava pridružila i ocjena predsjednika središnje američke
banke Alana Greenspana da je američki gospodarski rast sve slabiji,
ali da o recesiji nema ni govora. Tu su izjavu analitičari i trgovci
protumačili kao gotovo siguran znak da do skorog i tako željenog
daljnjeg smanjivanja kamatnih stopa u SAD-u ipak neće doći. Doda li
se tome inflatorni pritisak rekordnog povećanja prodajnih cijena
pri američkim proizvođačima te rast cijena naftnih derivata, jasna
je bojazan trgovaca da će Fed odustati od smanjivanja kamatnih
stopa potrebnih za oživljavanje tržišta kapitala.
Stoga su osim tehnoloških, tijekom prošlog tjedna pojeftinile i
inače stabilne dionice tzv. "stare ekonomije" - duhanske,
farmaceutske, prehrambene i duhanske industrije, ali i bankarskog
i trgovačkog sektora. Naime, nakon što su na samom početku tjedna
investitori u glavnom mislili "gore ne može biti", sada se boje da
će ono najgore tek doći.
Iako je tijekom tjedna u nekoliko navrata bilježio rast
vrijednosti, Nasdaq Composite Index ipak je tjedan završio u
minusu. Njegova razina od 2.425,41 boda u petak je bila za 2,58
posto niža nego one s početka tjedna, no to nije ujedno i najveći pad
među promatranim burzovnim indeksima. Za najvećih 2,85 posto pala
je prošloga tjedna vrijednost pariškog CAC indeksa - na 5.595,13
bodova, što je njegova najniža razina unazad više od godine dana. Na
njega je najveći pritisak izvršilo uvrštavanje dionica mobilnog
operatera Orange, tvrtke-kćeri France Telecoma, koje je istina
prišlo poprilično uspješno, no cijena tih dionica uglavnom se
kretala na najnižoj granici.
Londonski je FTSE pao za 2,45 posto, na 6.088,30 bodova, dok je
frankfurtski DAX izgubio 1,91 posto svoje vrijednosti završivši
tjedan na razini do 6.439,26 bodova. Loše vijesti u tehnološkom
sektoru glavni su razlog i pada službenog indeksa Wall Streeta, Dow
Jonesa, za 1,34 posto, na 10.799,82 boda.
Tokijski Nikkei indeks pao je za najmanjih 0,75 posto, na 13.175,49
bodova, što je djelomice razlog i skraćenog radnog tjedna (u
ponedjeljak je bio državni praznik), ali i političkih previranja u
Japanu. Naime, jedan od članova vodeće koalicije pozvao je
japanskog premijera Yoshira Moria da podnese ostavku, budući da
nije učinio gotovo ništa da pomogne oporavku japanskog
gospodarstva. Kako to mišljenje, očito, dijele i japanski
investitori, tijekom tjedna indeks je uglavnom bilježio skromne
poraste, no na kraju tjedna je popustio pred "američkim
pritiskom".
Nasuprot kretanju američkih burzovnih indeksa, američka je valuta
prošloga tjedna porasla u odnosu na sve ostale promatrane valute,
osim, u odnosu na japanski jen. Poziv japanskom premijeru da
podnese ostavku imao je, osim na tržištima kapitala, snažan
pozitivna odjek i na tržištima novca. Stoga je japanski jen ojačao
za 1,73 posto, na 115,61 jen, a njegov je porast u odnosu na dolar i
najveća zabilježena promjena tijekom prošlog tjedna.
Jedinstvena europska valuta pala je za 1,57 posto, na 0,9146
dolara, što je jedna od njegovih najnižih razina od rujna prošle
godine. Slijedeći euro, pale su i vrijednosti njemačke i talijanske
valute, i to za 1,54 posto, pa je na kraju tjedna za jedan dolar
trebalo izdvojiti 2,1368 maraka ili 2.115,45 lira.
I švicarski je franak u odnosu na američku valutu zabilježio
značajan pad - od 1,32 posto, na 1,6768 franaka. Najmanju promjenu,
odnosno pad, bilježi britanska valuta, budući da je u petak za jednu
funtu trebalo platiti tek 0,22 posto manje, odnosno 1,4478 dolara.
(Hina) rub ds