FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: BURZOVNI INDEKSI POD PRITISKOM GLOBALNE GOSPODARSKE KRIZE

NEW YORK/TOKYO/LONDON, 26. veljače (Hina/Reuters) - Sve brojnija upozorenja o slabijem poslovanju nekih od najvećih svjetskih, posebno američkih kompanija te sveprisutna zabrinutost zbog stanja svjetskog gospodarstva i dalje se negativno odražavaju na svjetska tržišta kapitala.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 26. veljače (Hina/Reuters) - Sve brojnija upozorenja o slabijem poslovanju nekih od najvećih svjetskih, posebno američkih kompanija te sveprisutna zabrinutost zbog stanja svjetskog gospodarstva i dalje se negativno odražavaju na svjetska tržišta kapitala.#L# Izuzetna preosjetljivost na bilo kakvu vijest, bila ona izrazito loša ili relativno dobra, prošloga je tjedna dovela službene indekse većine svjetskih burzi na njihove najniže razine unazad nekoliko mjeseci ili čak godina. Jedini dobitnik bio je tokijski Nikkei koji je tjedna završio na 0,96 posto višoj razini, odnosno 13.246 bodova. Ipak, od ponedjeljka do četvrtka njegova je razina, neovisno o tome da li je u tom danu rastao ili padao, bila najniža unazad 28 mjeseci, odnosno od listopada 1998. godine. U ponedjeljak i četvrtak je taj indeks pao čak i ispod psihološki vrlo značajne razine od 13.000 bodova - na 12.988 i 12.861,33 boda. Ipak, oporavak bankarskog sustava donio je na kraju tjedna i Nikkei indeksu barem mali oporavak, iako je njegova razina još uvijek izuzetno niska. Najveći gubitnik, pak, frankfurtski je DAX indeks, čija je vrijednost u petak bila 6,13 posto niža nego u ponedjeljak, odnosno iznosio je 6.075,34 boda. Najveće opterećenje na toj burzi, kao i na ostalim europskim burzama, tijekom prošloga su tjedna bila dionice telekomunikacijskog sektora koje su redom padale na svoje najniže razine i za sobom povlačile i druge sektore. Na drugom je mjestu pariški CAC, čijih je 5.322,84 bodova s kraja tjedna 4,69 posto manje od onih s početka. Londonski je FTSE pao za 2,47 posto, na 5.943,70 bodova, što je ujedno najmanji tjedni pad, ali i njegova najniža razina u gotovo godinu i pol. Dow Jones je pao za 2,72 boda na 10.439 bodova, a Nasdaq Composite indeks za 2,53 posto, na 2.260 bodova. Iako se to po padu Nasdaq-ovog indeksa ne vidi, ponovno su najpogođenije bile upravo tehnološke dionice. Tjedan su započele loše vijesti iz prethodnog tjedna - Nortel Networks, Dell Computer, Hewlett Packard i Motorola najavili su slabije poslovanje zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva te brojna otpuštanja. Na europskim je burzama kratkotrajnog pozitivnog odjeka imala objava Deutsche Telekoma da prodaje dio svojih sekundarnih djelatnosti, ali i objava francuskog proizvođača čelika Unisor kako će se spojiti s španjolskim Aceraliaom i luksemburškim Arbedom u najvećeg svjetskog proizvođača čelika. No, radost zbog tih vijesti nije dugo trajala - dionice svih spomenutih kompanija tijekom tjedna uglavnom su nastavile gubiti na vrijednosti. Promatrano u cjelini, dionice na europskim burzama trenutno su najjeftinije unazad više od godine dana. Naime, potresa i snažnog pada cijena prošloga tjedna nisu bili pošteđeni čak ni neki od tradicionalno stabilnijih sektora, poput farmaceutskog, bankarskog ili maloprodajnog. Deprimirani trgovci, posebno američki, spas trenutno vide u mogućnosti smanjivanja kamatnih stopa. No, i tu zadnju nadu prošloga im je tjedna umanjila statistika - u siječnju su cijene u SAD-u porasle za (znatno više od očekivanih) 0,6 posto, što je pokazalo da u toj zemlji počinje rasti i inflacija. Rast inflacije unutar razumnih granica i jest jedan od ciljeva trenutne monetarne politike Fed-a, tako da je mogućnost smanjivanja kamatnih stopa gotovo posve nestala. Cijene svijetskih valuta proteklog su se tjedna uglavnom mijenjale u manjim postocima. Euro je ojačao u odnosu na dolar za 0,24 posto, na 0,9166 dolara, japanski je jen, pak, oslabio za 0,11 posto, na 115,90 jena za jedan dolar. Za 0,30 posto dolar je oslabio u odnosu na britansku funtu - na 1,4534 dolara, a u istom je postotku u odnosu na dolar ojačala i njemačka marka - na 2,1322 marke. Za jedan je dolar na kraju tjedna trebalo izdvojiti i 0,20 posto manje švicarskih franaka - 1,6746 franaka, a 0,31 posto dolar je oslabio u prema talijanskoj valuti - na 2.110,84 lire. Najznačajnija vijest na tržištima novca u utorak je započeta kriza u Turskoj, odnosno sukob između tamošnjeg premijera i predsjednika države. Turska je vlada, naime, donijela odluku da obustavi sve kontrole kretanja domaće valute, koja je odmah u odnosu na dolar pala za gotovo 40 posto. Jedan je to od razloga što tečaj eura nije značajnije porastao u odnosu na dolar, koji se prošloga tjedna našao pod dodatnim pritiskom porasta cijena u SAD-u te snažnog porasta vanjskotrginskog deficita u siječnju. Analitičari procjenjuju kako će se zapravo pod najvećim pritiskom turske krize naći njemačke banke, koje u Turskoj imaju više od deset milijardi plasiranih kredita. Njihova eventualna ugroženosti velika je prijetnja njemačkoj, samim time i jedinstvenoj europskoj valuti. I tjedni pad jena za samo 0,11 posto nije realni pokazatelj kretanja te valute tijekom tjedna - u utorak je objavljeno kako je u siječnju Japanu, prvi put u četiri godine, u jednom mjesecu zabilježen deficit vanjskotrgovinske bilance, a da je posljedica toga usporavanje rasta izvoza koji je bio temelj rasta japanskog gospodarstva. Nije pomoglo niti prošlotjedno snižavanje japanskog kreditnog rejtinga. Umjesto gospodarstva jenu je pomogla politika, odnosno ponovna pojava sve glasnijih spekulacija kako se japanski premijer sprema podnijeti ostavku. (Hina) rub ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙