ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Devizna štednja u hrvatskim je bankama krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosila 46,9 milijardi kuna, što je 10 milijardi kuna ili 26,9 posto više nego prije godinu dana.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Devizna štednja u hrvatskim je bankama
krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosila 46,9 milijardi kuna, što
je 10 milijardi kuna ili 26,9 posto više nego prije godinu dana.#L#
Ukupna likvidna sredstva lani su povećana za 29,3 posto. Krajem
godine postupno oživljava i kreditna aktivnost banaka. Koncem
prosinca plasmani banaka, po podacima HNB-a, iznosili su 60,9
milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna više nego u studenome.
Podaci o monetarnim i kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, po
ocjeni analitičara Hrvatske narodne banke upućuju na zaključak
kako je 2000. bila "nedvosmisleno godina oporavka monetararnih
agregata i aktivnosti realnog sektora te značajne konsolidacije i
restrukturiranja bankarskog sektora".
Kod ukupnih likvidnih sredstva (koja obuhvaćaju novčanu masu,
štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i
instrumente tržišta novca) tijekom 2000. zabilježeno je značajno
ubrzanje rasta. Krajem prosinca ukupna likvidna sredstva iznosila
su 73,3 milijarde kuna. Prosinac je također obilježio snažan rast
ukupnih likvidnih sredstva, a osim sezonske komponente na to je
povećanje najviše utjecala isplata osiguranje štednje koju su
štediše uglavnom (oko 70 posto) ostavljale na deviznim računima. Uz
to u prosincu je zabilježeno ubrzanje rasta depozitnog novca
poduzeća.
Po podacima iz Biltena HNB-a, tijekom prošle godine depozitni je
novac povećan za 3,5 milijadi kuna, ili 44 posto. Zajedno sa snažnim
rastom gotovog novca (koji je krajem prosinca iznosio 6,6 milijardi
kuna), novčana masa (koja obuhvaća gotov novac izvan banaka,
depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora
kod HNB te depozitni novac kod poslovnih banaka) u 2000. je povećana
za 4,2 milijarde kuna i posljednjeg dana prosinca iznosila je 18
milijardi kuna.
Plasmani su istodobno zabilježili mnogo skromniji rast od
monetarnih agregata, a njihov oporavak odnosi se na posljednje
tromjesečje 2000. i to kao vrlo blagi rast kredita poduzećima i
nešto brži rast kredita stanovništvu. Plasmani su krajem prosinca
iznosili 60,9 milijardi kuna a u cijeloj su 2000. povećani za samo 5
milijardi kuna, od čega trećinu čini prosinački rast za 1,6
milijardi kuna.
Analitičari središnje banke napominju pritom da se u prosinačkom
rastu 600 milijuna kuna odnosi na povećanje ulaganja banaka u
dionice (uglavnom ulaganja banaka u druge banke), a na rast kredita
banaka privatnom sektoru odnosi se preostalih 900 milijuna. Od toga
pak glavninu (oko 700 milijuna kuna) čine krediti stanovništvu, dok
je povećanje kredita poduzećima minimalno.
Ipak, po ocjeni analitičara središnje banke, i uz tako skromno
povećanje plasmana, može se zaključiti da je smanjivanje kreditnih
aktivnosti zaustavljeno pa se može očekivati da će se kreditni
oporavak iz posljednjeg prošlogodišnjeg ubrzati u prvom
tromjesečju ove godine.
(Hina) ds