BUDIŠA: ZA IZLAZAK IZ GOSPODARSKE KRIZE POTREBNA POLITIČKA STABILNOST

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Razlikuju se mišljenja o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, no svi se slažemo da je za izlazak iz krize potrebna politička stabilnost, izjavio je danas predsjednik HSLS-a Dražen Budiša. #L# Hrvatska mora funcionirati kao pravna država u kojoj se poštuju ustavni poredak i zakoni, istaknuo je Budiša u uvodnom govoru na okruglom stolu o "Ulozi monetarne politike u Hrvatskoj", koji je organizirao HSLS. U nas se na svim razinama, od osobne do javne potrošnje, više troši nego stvara, pa je, kaže Budiša, Hrvatska jedina tranzicijska zemlja u kojoj je godišnja prosječna plaća veća nego vrijednost brutto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku (5.000 američkih dolara). Monetarnom politikom ne mogu se rješavati gospodarski problemi i od nje se često očekuje više nego što može učiniti, kazao je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Tom se politikom, istaknuo je, može sprječiti nagli pad, ali ne može potaknuti veći rast gospodarstva. Po novom prijedlogu zakona o HNB-u osnovni je cilj središnje banke održavanje stabilnosti cijena, a ne kao sada tečaja kune. Održavanje stabilnosti cijena najbolje će pomoći dugoročnom održivom rastu, kazao je Vujčić, dodavši kako monetarna politika mora biti usmjerena na dugi rok. Na kraći rok ekspanzivna novčana politika može potaknuti rast, no na srednji i dug rok rezultati će biti slabi, istaknuo je zamjenik guvernera HNB-a. Dodao je kako je tečajna politika središnje banke u Hrvatskoj uvijek bila važnija od kamatne, te da je HNB učinila gotovo sve što je mogla da bi se kamate smanjile. Likvidnost bankarskog sustava sada je znatno bolja nego prije, a poboljšana je i struktura bankarskog tržišta, no HNB ne može potaknuti banke da povećaju kreditne plasmane poduzećima, zaključio je Vujčić. S time se složio predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Prošle je godine poboljšana likvidnost u bankarstvu, a kako je pritom država redovito plaćala svoje obveze, otvoren je prostor za smanjenje kamata, kaže Luković. Istaknuo je kako najbolja poduzeća dobivaju kredite po kamati od 7 do 8 posto, što je na razini cijene novca u zapadnoj Europi. No, mnoga poduzeća nemaju dovoljan kredibilitet, pa su za njih kamate veće i tu monetarna politika ne može učiniti ništa, kaže predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Ocijenio je da je Vlada dosada dosta učinila za gospodarstvo, no da je za brži rast ključna prepreka prevelika državna i javna potrošnja. Zamjerio je, pritom, skraćenje radnog tjedna s 42 na 40 sati jer će to, kaže, povećati cijenu rada za pet posto godišnje, čime će se anulirati prethodni dobri potezi Vlade. Govoreći o ciljevima porezne politike, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak istaknuo je, pak, kako bi se proračunski deicit u iduće dvije do tri godine trebao svesti na razumnu razinu. Najavio je da će Državna riznica od 1. srpnja biti u punoj funkciji, te istaknuo kako se nije odustalo od mirovinske reforme. Treba rješiti još neke tehničke probleme u svezi te reforme i na tomu se uvelike radi, kao i na projektu pod nazivom "Inicijative za konkurentnost Hrvatske" koji će pokazati što trebamo učiniti da budemo konkurentniji u regiji, pa i u Europi, zaključio je Kuštrak. (Hina) nb sšh