BL-PL-interview-Organizacije/savezi-Vlada-Diplomacija-Izbori BE-LE SOIR-14.2.-RAZGOVOR S KULAKOWSKIM BELGIJALE SOIR14. II. 2001.'Belgija se plaši proširenja'Pascal Martin razgovarao je s Janom Kulakowskim, pregovaračem o ulasku
Poljske u Europsku uniju:"- Kako danas vidite ulazak Poljske u Europsku uniju?= To je možda najvažnija zadaća Poljske otkako se ona priključila NATO-u. To mišljenje dijele gotovo sve političke snage u Poljskoj. Njegov će uspjeh ovisiti o razlici između naših zahtjeva i rezultata pregovora.- Pregovarači Unije pod stanovitim su pritiskom jer ustrajete na nadnevku ulaska. Kakva su vaša očekivanja?= Nismo opsjednuti nadnevkom ulaska, ali se mora utvrditi vremensko razdoblje za provedbu reforma i prilagodbu našeg zakonodavstva europskim stečevinama. Položaj Poljske kao kandidata jako je dobar, kao i Mađarske i Estonije. Prihvaćamo načelo različitosti koje je Unija utvrdila u Helsinkiju. Ulazak svake zemlje ovisit će o njezinim zaslugama. Ne vjerujemo u 'big bang', prema kojemu bi svi kandidati ušli u Uniju istodobno, već u ulazak u skupinama. Dakako, htjeli bismo biti u prvoj skupini, i spremni smo. Politička važnost
BELGIJA
LE SOIR
14. II. 2001.
'Belgija se plaši proširenja'
Pascal Martin razgovarao je s Janom Kulakowskim, pregovaračem o
ulasku Poljske u Europsku uniju:
"- Kako danas vidite ulazak Poljske u Europsku uniju?
= To je možda najvažnija zadaća Poljske otkako se ona priključila
NATO-u. To mišljenje dijele gotovo sve političke snage u Poljskoj.
Njegov će uspjeh ovisiti o razlici između naših zahtjeva i
rezultata pregovora.
- Pregovarači Unije pod stanovitim su pritiskom jer ustrajete na
nadnevku ulaska. Kakva su vaša očekivanja?
= Nismo opsjednuti nadnevkom ulaska, ali se mora utvrditi vremensko
razdoblje za provedbu reforma i prilagodbu našeg zakonodavstva
europskim stečevinama. Položaj Poljske kao kandidata jako je
dobar, kao i Mađarske i Estonije. Prihvaćamo načelo različitosti
koje je Unija utvrdila u Helsinkiju. Ulazak svake zemlje ovisit će o
njezinim zaslugama. Ne vjerujemo u 'big bang', prema kojemu bi svi
kandidati ušli u Uniju istodobno, već u ulazak u skupinama. Dakako,
htjeli bismo biti u prvoj skupini, i spremni smo. Politička važnost
Poljske nipošto ne smije biti izlika da ne zadovoljimo mjerila
Europske unije.
- Što mislite o novom sporazumu koji je Unija postigla u Nici nakon
prave psihodrame?
= Osobno sam pomalo razočaran odlukom iz Nice. Htio bih da ona u
integraciji ide dalje. No kao pregovarač mislim da je uspjeh Nice u
tome što je članovima posvijestila činjenicu proširenja. To više
nije nejasan budući program, nego stvarnost, jer je Nica prihvatila
nadzor Europskog povjerenstva, zalažući se za nastavak pregovora i
ubrzavajući proces ulaska kandidata u EU. Nica je također rekla da
će prva skupina kandidata sudjelovati na europskim izborima 2004. i
da ćemo kao član sudjelovati u drugom krugu CIG-a, ako ga bude.
Vjerujem također da belgijsko predsjedništvo kani na neslužbenoj
konferenciji okupiti kandidate. Znam da neki kažu kako je Belgija
odveć privržena produbljenju i da se plaši proširenja. To dvoje ide
skupa.
- Što očekujete od belgijskog predsjedanja Unijom koje treba
započeti 1. srpnja?
= Pod belgijskim predsjedanjem jamačno ćemo zaključiti
poljodjelsko pitanje koje je odveć zamršeno da bi se završilo za
sadašnjeg švedskog predsjedanja. Načet ćemo i teme povezane s
ribarstvom, regionalnom politikom i strukturnim fondovima, s
proračunom i financijama, s pravosuđem i unutarnjim poslovima, kao
i sa školstvom. Naš je cilj završiti pregovore za belgijskog
predsjedanja. U protivnom, htjeli bismo postići politički sporazum
o tim problemima i potpisati ga za španjolskog predsjedanja.
- Nadate li se da ćete jednom biti dio Euroskupine?
= Službeno, da, ali vlada će odlučiti o nadnevku našeg ulaska. Naši
stručnjaci kažu da bi to moglo biti između 2006. i 2007.
- Čini se da je vaša javnost manje sklona ulasku nego što je bila
prije. Nije li zato opasno organizirati referendum o tome?
= Istina je da vlada ne može dati potpunu informaciju o tome što
znači Europa. No poticaj mora doći i iz baze. Nakon 45 godina
komunizma, ljudi od vlade očekuju previše. Kada je riječ o
referendumu, to je pogibeljan pothvat. Ipak, čitava politička
klasa misli da je integracija toliko važna da se mora potvrditi
referendumom. Ne mislim da je opasnost prevelika, jer stopa
odobravanja, premda u padu, danas iznosi 60 posto, a 20 posto puka
još se nije očitovalo. Treba uputiti one koji kažu da nisu dovoljno
obaviješteni. Napokon, nedavna je predsjednička utrka pokazala da
su četiri kandidata koja su kampanju temeljila na odbacivanju
Unije, postigla jadne rezultate."