ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Otkriće ljudskoga genoma omogućit će istraživačima brzo napredovanje u tumačenju odnosa između gena i ponašanja.
ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Otkriće ljudskoga genoma omogućit će
istraživačima brzo napredovanje u tumačenju odnosa između gena i
ponašanja.#L#
Otkriće da imamo mnogo manje gena nego što se očekivalo pokazuje
kako utjecaj okoline ima mnogo veću ulogu u našem razvoju nego što
se dosad mislilo, prenosi BBC.
Odgovor na pitanje kako se razmjerno malen broj gena pretvara u
nevjerojatno složeno ljudsko biće bit će jedan od glavnih izazova
budućnosti.
"Sad imamo popis dijelova (ljudskoga tijela)", rekao je sir John
Sulston, voditelj britanske skupine znanstvenika koja je
sudjelovala u otkrivanju genoma.
"Sad moramo otkriti što su, moramo otkriti u kakvom su međusobnom
odnosu te kako kontrola tih interakcija gradi naša tijela."
Istraživači predviđaju da će dobiveni podaci otkriti neke tajne o
tome kako geni utječu na ponašanje. No, upozoravaju da se ne bi
smjelo isticati tvrdnje kako određeni gen može biti uzrokom
zločina, homoseksualnosti ili sjajnih sportskih uspjeha.
Dr. Craig Venter, voditelj privatne tvrtke koja sudjeluje u
dešifriranju ljudskoga genoma, rekao je kako ideja o genetskoj
zadanosti, odnosno ideja da čovjekom upravljaju geni, zabluda.
"Moramo izbjegavati dvije zablude", napisali su dr. Venter i
njegovi suradnici u časopisu "Science". "Determinizam, ideju po
kojoj su sve osobine nekog čovjeka 'zapisane' u genomu. I
redukcionizam, ideju da je sad, kad je potpuno otkrivena ljudska
sekvenca, samo pitanje vremena kad će objašnjenje funkcija gena i
njihovih interakcija omogućiti opis svih uzroka ljudske
različitosti."
Zahvaljujući otkriću, rekao je dr. Venter, mogli bi se smiriti
strahovi od kloniranja ljudi. Pokušaj kloniranja čovjeka radi
stjecanja besmrtnosti bio bi besmilen, rekao je.
"Cijela je rasprava o kloniranju zapravo mnogo vike ni za što jer
iako možete, kao što je slučaj s blizancima, imati osobu koja vam je
slična, izgledi da ta osoba ima i vašu osobnost i isti životni put
vrlo su blizu nuli."
"Zato ne možete fotokopirati ljude, ljudski klonovi ne mogu biti
isti."
Proučavanje gena moralo bi utjecati na prepoznavanje genetskih
mentalnih poremećaja, što bi možda smanjilo stigmu koja pogađa
osobe koje pate od depresije ili shizofrenije.
Istraživači su blizu otkriću dijelova genetskoga koda koji neke
pojedince čine sklonijima ovisnosti o drogi i alkoholu.
(Hina) dgk dgk