WASHINGTON, 12. veljače (Hina/Reuters) - Prvi pogled na ljudski genetski kod otkrio je mnogo manje nego što se predviđalo - između polovice i trećine očekivanoga broja gena, objavit će znanstvenici.
WASHINGTON, 12. veljače (Hina/Reuters) - Prvi pogled na ljudski
genetski kod otkrio je mnogo manje nego što se predviđalo - između
polovice i trećine očekivanoga broja gena, objavit će
znanstvenici. #L#
Njihovo otkriće zasad jasno pokazuje da je ljudski genom samo
putokaz, ali ne i potpuni nacrt. Stvarni podaci o čovjeku ne
skrivaju se u slovima genoma nego u onome kako se tijelo koristi tim
kodom.
Znanstvenici su otkrili nekoliko zanimljivih pojedinosti.
Većina varijacija - mutacija na kojima počiva evolucija i koje
donose postupne promjene - nalazi se na Y kromosomu. To znači da su
za većinu mutacija odgovorni muškarci jer samo oni imaju Y
kromosom.
Uz to, znanstvenici su potvrdili da ne postoje genetski temelji za
ono što ljudi opisuju kao rasu i otkrili su tek nekoliko malih
pojedinosti po kojima se jedna osoba razlikuje od druge.
"Vi i ja razlikujemo se po 2,1 milijun genetskih slova", rekao je
Craig Venter, voditelj znanstvenih istraživanja u "Celera Genomics
Inc.", tvrtki koja je provela jednu od dvije studije.
"Vjerojatno je samo nekoliko tisuća tih razlika odgovorno za
biološke razlike među nama, što znači da smo zapravo identični
blizanci - još više nego što sam mislio."
"Celera" je uzela DNA pet osoba - tri žene i dvojice muškaraca
različite etničke pripadnosti.
"Očito je da se žene i muškarci razlikuju po X i Y kromosomu, ali
rasa nije znanstveni koncept", rekao je Venter.
Budućnost se, kažu istraživači iz obje skupine, skriva u
razumijevanju proteina a ne toliko gena koji kontroliraju
proizvodnju proteina.
"U ljudskom genomu postoji između 30.000 i 40.000 gena koji
kodiraju proteine, što je otprilike samo dva puta više nego u genomu
crva ili muhe", napisali su u izvješću članovi Međunarodnoga
konzorcija za ljudski genom.
"Međutim, geni su složeniji, s više alternativnih povezivanja u
kojima nastaje veći broj proteina", dodali su u izvješću koje će
biti objavljeno u časopisu "Nature".
Do sličnog broja gena u zasebnoj analizi došla je i tvrtka Celera,
koja je svoju studiju objavila u časopisu "Science" - između 26.383
i 39.114.
U početku su znanstvenici vjerovali da ljudski genom ima oko
100.000 gena, ali u posljednjih nekoliko godina taj je broj smanjen
na 60.000 do 80.000.
Istraživači kažu kako su bili iznenađeni što su otkrili tako malo
gena.
"S jedne strane, to je spektakularna vijest jer znači da moramo
protumačiti samo trećinu proteina", rekao je Eric Lander, voditelj
projekta za otkrivanje genoma u institutu "Whitehead" pri
Tehnološkom insitutu Massachusetts. "S druge strane, možda smo
suočeni s većim problemom. Iako je komponenata manje, one se
međusobno uklapaju na složenije načine."
"Ako je itko ponos naše vrste temeljio na broju gena koji imamo,
morao bi o tome ponovno razmisliti", dodao je Lander.
Venter se slaže s njim: "U ljudskom genomu postoji samo nekoliko
stotina gena kojih nema u mišjem."
"Zapravo, ono što smo rekli o ljudskom genomu, da je on nacrt za
razumijevanje čovjeka, nije točno. Mislimo da nacrt nije prava
metafora."
Obje skupine znanstvenika istodobno su u lipnju izvijestile da su
otkrile sekvence ljudskoga genoma - 3,1 milijardu parova baza koji
čine dvostruku uzvojnicu DNK. No tad su imali samo oznake A, C, T i G
koje su se ponavljale. Nisu znali što kod znači.
Osam mjeseci poslije, napravili su prvu analizu i otkrili,
pretpostavljaju, povijest ljudske evolucije. Promjene po kojima su
se ljudi počeli malo razlikovati od životinja sačuvane su, rekao je
Lander.
"U lipnju su ljudi možda mislili da imamo gomilu slova i da je to
sve", rekao je Lander. "Ali nisam siguran da im je jasno kako smo
otkrili najveću svjetsku povijesnu knjigu. Ostajat ćemo budni
svake noći i čitati priče o genomu. Baš je zabavno."
(Hina) dgk dgk