ZAGREB/LONDON, 10. veljače (Hina) - U ponedjeljak, 12. veljače, bit će objavljena karta ljudskog genoma, objavio je u petak CNN na svojim web-stranicama.
ZAGREB/LONDON, 10. veljače (Hina) - U ponedjeljak, 12. veljače, bit
će objavljena karta ljudskog genoma, objavio je u petak CNN na
svojim web-stranicama. #L#
Britanski i američki znanstvenici objavili su u lipnju prošle
godine da su nakon više od 10 godina istraživanja uspjeli
dešifrirati ljudski genom.
"To je najvažnija, najčudesnija karta koju je ikada izradio
čovjek", rekao je tada američki predsjednik Bill Clinton.
U istraživanju su sudjelovale dvije organizacije: javno financiran
angloamerički Human Genome Project i Celera Genomics Corporation,
privatna tvrtka u Marylandu, SAD.
Rezultati istraživanja Celere bit će objavljeni u američkom
časopisu "Science", a otkrića Human Genome Project u britanskom
časopisu "Nature".
"Rekli smo da ćemo, kada dovršimo sekvenciranje genoma, da ćemo ga
besplatno staviti na raspolaganje znanstvenoj zajednici", rekao je
predsjednik Celere, dr. Craig Venter. "To ćemo i učiniti u
ponedjeljak", dodao je.
Izrada karte ljudskog genoma odvijala se u tri faze: sekvenciranje,
prikupljanje i označavanje gena. U fazi sekvenciranja znanstvenici
su identificirali gotovo 3,5 milijardi kemijskih oznaka (A, C, G,
T) koje čine ljudsku DNA.
U fazi prikupljanja, te su oznake slagali u ispravan poredak, čime
su "pročitali" gen.
Celera je sekvencirala 99 posto genoma i "prikupila" 3,21 milijardi
oznaka genetskog koda, rekao je Venter.
Najteži dio posla ipak tek dolazi.
U posljednjoj fazi, označavanju, znanstvenici moraju
identificirati svaki gen, njegov položaj na kromozomu i njegovu
funkciju. Još nije poznat ni točan broj ljudskih gena, a
predviđanja se kreću između 30.000 i 100.000. Tražit će se potom
genetske varijacije u ljudi koje bi mogle biti uzročnici niza
bolesti.
Za tu je fazu potrebno još nekoliko godina. Znanstvenici ipak
očekuju da će liječnici jednog dana moći proučiti genetski profil
pacijenta, odrediti njegovu sklonost bolestima i propisati
liječenje za njihovo sprečavanje.
Rezultati će se najprije osjetiti u dijagnostici, rekao je u lipnju
za Reuters dr. John Sulston, voditelj britanskih istraživača. To
znači da će se bolesti moći dijagnosticirati i liječiti ranije, dok
će lijekovi biti prilagođeni svakom pojedincu i tako točnije
pogađati cilj. Znanstvenici će ubuduće moći identificirati gene s
nedostacima i zamijeniti ih.
"Razvijat će se različiti lijekovi, ali ne možemo očekivati da će se
to dogoditi vrlo brzo. Bit će vrlo teško ispraviti gene, ali će
tijekom sljedećih desetljeća postati moguće", rekao je Sulston.
Otkriće ipak nosi i brojne opasnosti. Istraživanje javnog mnijenja
koje je ljetos proveo CNN u suradnji s časopisom Time pokazalo je da
46 posto ispitanika očekuje štetne posljedice tog otkrića, dok 40
posto vjeruje u njegove dobre strane. Ipak, 61 posto ih je tada
izjavilo da bi željeli znati jesu li skloni nekoj genetski
uvjetovanoj bolesti.
Postoji i opasnost da bi osiguravajuća društva i poslodavci mogli
iskoristiti podatke i tako diskriminirati osobe genetski sklone
nekim bolestima, podsjeća Reuters.
Invalidi upozoravaju da bi genetski podaci mogli dovesti do
stvaranja savršenih ljudi, a neki znanstvenici tvrde da će otkriće
biti dostupno samo stanovnicima bogatih zemalja.
Svjesne mogućnosti zarade, biotehnološke tvrtke već pokušavaju
patentirati sekvence DNA za koje znanstvenici i političari tvrde da
bi morale biti svima dostupne.
"Ljudski je genom nasljedno pravo čovječanstva i morao bi biti
svima dostupan", rekao je dr. Michael Dexter, direktor "Wellcome
Trusta" koji je utemeljio britanski ogranak projekta.
(Hina) zt