NEW YORK/LONDON/TOKYO, 5. veljače (Hina/Reuters) - Prošlotjedna odluka Fed-a da smanji ključne kamatne stope u SAD-u za 0,50 postotnih bodova vjerojatno je bila toliko dugo očekivana da je posve izostao tradicionalno dramatičan
odgovor na svjetskim tržištima kapitala.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 5. veljače (Hina/Reuters) - Prošlotjedna
odluka Fed-a da smanji ključne kamatne stope u SAD-u za 0,50
postotnih bodova vjerojatno je bila toliko dugo očekivana da je
posve izostao tradicionalno dramatičan odgovor na svjetskim
tržištima kapitala.#L#
Možda bi reakcija bila i burnija da pažnju investitora prošloga
tjedna nisu zaokupili i razni statistički podaci. Primjerice,
objavljeno je kako je stopa gospodarskog rasta u SAD-u u prosincu
prošle godine bila na najnižoj razini unazad pet godina. Probudilo
je to nadu da će Fed nastaviti sa snižavanjem kamatnih stopa već u
ožujku, jer, smatraju analitičari, vidljivo je da američko
gospodarstvo ima problema.
Uslijedio je podatak o padu obujma industrijske proizvodnje u SAD-u
na najnižu razinu od 1991. godine kada je završilo razdoblje
posljednje američke recesije. Nade u daljnje akcije Fed-a pojačale
su se - američko gospdoarstvo jeoš uvijek ima problema.
No, na kraju tjedna je objavljen podatak kako je, iako je stopa
nezaposlenosti u SAD-u u siječnju u odnosu na prethodni mjesec
porasla sa četiri na 4,2 posto, znatno više od očekivanog povećan i
broj novozaposlenih u toj zemlji. Umjesto očekivanih 83 tisuće, u
siječnju je posao našlo čak 268 tisuća Amerikanaca. Analitičari su
to protumačili kao pokazatelj da američko gospodarstvo nije u
toliko velikim problemima kako se sve dosad činilo, a burzovnim
trgovcima taj je podatak umanjio nade u skoro ponavljanje tako
željenog smanjivanja kamatnih stopa.
Između svakog pojedinog statističkog podatka pojavljivala su se
više ili manje povoljna, odnosno nepovoljna poslovna izvješća
nekih od najvećih svjetskih kompanija, među kojima su i Nokia,
Deutsche Bank, DaimlerChrysler, Alcatel i dr. Iako su neki, poput
finskog proizvođača mobilnih telefona Nokie, objavili vrlo dobre
rezultate u zadnjem tromjesečju prošle godine, večina ih je
najavila kako u ovoj očekuju ili smanjenje rasta ili čak probleme u
poslovanju.
Stoga podaci o tjednim postotnim promjenama u vrijednostima
službenih indeksa svjetskih burzi nisu realan pokazatelj stanja na
tim burzama. Ipak, ističe se kretanje Nasdaq Composite indeksa,
najosjetljivijeg na kretanje američkog gospodarstva koji je od
ponedjeljka do petka pao za čak 6,27 posto, na 2.660,50 bodova.
Za 1,67 posto, na 6.638,20 bodova, pala je vrijednost frankfurtskog
DAX indeksa, koji je također snažno vezan uz kretanje cijena
visokotehnoloških dionica, a slijedi 1,05-postotni pad
vrijednosti pariškog CAC-a - na 5.826,37 bodova.
Nešto manjih 1,02 posto pala je i vrijednost tokijskog Nikkei
indeksa (na 13.703,63 boda), do kojeg nije došlo samo iz već
spomenutih razloga već svemu tome treba još pridodati i sve veće
probleme japanskog gospodarstva.
Najmanjih, ali još uvijek značajnih 0,96 posto pala je i vrijednost
londonskog FTSE indeksa - na 6.256,40 bodova.
Jedini "dobitnik" među indeksima prošloga je tjedna bio službeni
indeks Wall Streeta. Naime, vrijednost Dow Jonesa porasla je za
1,51 posto, na 10.864,10 bodova. Treba napomenuti kako je prvog
dana veljače, u vrijeme kada je još uvijek bila aktualna nada u
smanjivanje kamatnih topa u ožujku, taj indeks završio na najvišoj
razini od kraja rujna prošle godine - od 10.983,63 boda.
Vrlo velika pažnja koju je prošloga tjedna izazvala odluka Fed-a da
smanji kamatne stope te sve čvršća uvjerenost u mogućnost ulaska
SAD-a u recesiju odrazila se i na vrijednost tamošnje valute.
U odnosu na dolar euro je u prošlom tjednu porastao za 1,24 posto, na
0,9356 dolara, dok su njemačka marka i talijanska valuta ojačale za
1,19 posto - na 2,0891 marku, odnosno 2.068,22 lire za jedan dolar.
I za jednu britansku funtu u petak je trebalo izdvojiti više dolara
nego u ponedjeljak, i to 0,46 posto više, odnosno 1,4693 dolara.
Najmanjih 0,34 posto porasla je i vrijednost (najstabilnije
svjetske) švicarske valute - u petak je za jedan dolar na svjetskim
tržištima novca trebalo platiti 1,6440 franaka.
Čak je i, u zadnje vrijeme gospodarskim problemima preopterečenu,
vrijednost japanske valute tijekom prošloga tjedna porasla - i to
za čak 0,97 posto, na 115,62 jena.
(Hina) rub ds