NEW YORK/LONDON/TOKYO, 8. siječnja (Hina/Reuters) - Sam početak nove godine na svjetskim je tržištima započeo sa starim brigama - "hlađenjem" američkog gospodarstva, japanskim gospodarskim problemima, najavama loših poslovnih
rezultata najvećih svjetskih kompanijama i najnižim povijesnim razinama burzovnih indeksa.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 8. siječnja (Hina/Reuters) - Sam početak
nove godine na svjetskim je tržištima započeo sa starim brigama -
"hlađenjem" američkog gospodarstva, japanskim gospodarskim
problemima, najavama loših poslovnih rezultata najvećih svjetskih
kompanijama i najnižim povijesnim razinama burzovnih indeksa.#L#
No, upravo kada je izgledalo da će i prošli tjedan proteći u vrlo
dosadnom nabrajanju problema, za uzbuđenje se pobrinula američka
središnja banka. Čak četiri tjedana prije svog redovnog zasjedanja
i donošenja daljnjih smjernica svoje monetarne politike, Fed je u
srijedu, na opće iznenađenje i oduševljenje brokera (pa i novog
američkog predsjednika), donio odluku o smanjivanju ključnih
kamatnih stopa. Prema toj odluci, kratkoročna kamatna stopa po
kojoj banke međusobno pozajmljuju novac snižena je sa 6,5 na šest
posto, a kamatna stopa za pozajmice Fed-a komercijalnim bankama sa
šest na 5,75 posto. U četvrtak je drugu spomenutu stopu snizio na
5,5 posto. (Ova izvanredna odluka, donesena između dvaju redovnih
zasjedanja, prva je te vrste nakon 1998. godine, odnosno tzv.
"ruske krize".)
Tako je srijeda bila jedan od najuzbudljivijih dana, posebno na
američkim tržištima, unazad nekoliko mjeseci. Indeks američkog
tržišta visokotehnološkim dionicama, Nasdaq Composite tog je dana
porastao za čak 14,17 posto, postotak dnevnog porasta nezabilježen
od osnivanja Nasdaq-a 1971. godine. Srijeda 3. siječnja uči će u
knjigu rekorda tog tržišta i po najvećem obujmu prometa - tog je
dana protrgovano s više od 3,09 milijardi dionica, dok je prijašnji
rekord (ostvaren u travnju 2000.) iznosio 2,88 milijardi dionica.
No, već slijedeći dan pokazao je da je oduševljenje bilo
jednodnevno. Nakon opijenosti prvim dijelom priopćenja, koji se
odnosi na smanjivanje kamatne stope, do mozga burzovnih trgovaca
probio se drugi dio, u kojem Fed najavljuje daljnje smanjivanje
stopa, pokaže li se da se gospodarski rast u SAD-u usporava
prebrzo.
Donijelo je to i uzastopni dvodnevni pad vrijednosti burzovnih
indeksa. Stoga je službeni indeks Wall Streeta, Dow Jones tjedan
završio na samo 0,15 posto višoj razini (10.662,01 bod), a Nasdaq
Composite Index je porasta 5,05 posto, zaključivši tjedan sa
2.407,65 bodova.
U sjeni Fed-ovih odluka ostali su i statistički podaci koji su
pokazali smanjivanje industrijske proizvodnje i porast
nezaposlenosti u SAD-u, a koji će biti dodatni razlozi da
investitori s posebnom pažnjom očekuju redovno zasjedanje Fed-a
krajem ovog mjeseca.
Zadnjeg tjedna u prošloj godini najvrijednijim Japancima, ovoga je
tjedna četvrtak bio prvi radni dan. Smanjivanje oduševljenja na
američkim tržištima i tokijskoj je burzi, odnosno njenom Nikkei
indeksu donijelo samo 1,29 posto višu vrijednost - od 13.867
bodova, iako je taj indeks tijekom trgovanja prelazio psihološki
značajnu razinu od 14.000 bodova.
Na europskim je burzama Fed-ova odluka najviše pogodovala
telekomunikacijskim dionicama, budući da su upravo
telekomunikacijske kompanije (i proizvođači opreme i operateri)
među najzaduženijima. Ipak, oduševljenje je bilo znatno slabije
nego u Americi, pa su stoga indeksi europskih burzi bilježili
relativno neznatne dnevne promjene.
Među zanimljivim podacima iz prošlog tjedna je i najniža razina
londonskog FTSE indeksa od svibnja 2000. godine, zabilježena u
srijedu 3. siječnja. No, i taj je indeks tjedan završio na 0,38
posto višoj razini, odnosno na 6.198,10 bodova.
Najvećih 1,47 posto, na 6.382,31 bod, porastao je frankfurtski DAX.
Naime, Deutsche Boerse je u trenutku kada je javnosti obznanjena
odluka Fed-a još uvijek bila otvorena (vremenska razlika između
Londona i Frankfurta je jedan sat), te je djelomično (ali znatno
slabije od Wall Streeta) na nju i odreagirala.
Jedini pad (za 0,70 posto, na 5.758,02 boda) zabilježio je pariški
CAC, koji je 3. siječnja također bio na svojoj najnižoj razini, i to
unazad 11 mjeseci.
Podjednako uzbudljivo prošlog je tjedna bilo i na svjetskim
tržištima novca. Iako je američka valuta nakratko (na krilima
oduševljenja smanjivanjem kamatnih stopa u SAD-u) povratila dio
svoje vrijednosti u odnosu na jedinstvenu europsku valutu, euro
nastavlja rasti.
Tako je tečaj eura u odnosu na dolar porastao za 1,26 posto, na
0,9576 dolara, što je njegova najviša razina od sredine 2000.
Većina analitičara smatra da će se njegov rast nastaviti do
početnog odnosa - jedan dolar za jedan euro.
U istom postotku kao i prema euru, tečaj dolara oslabio je i naspram
njemačke i talijanske valute - na 2,0414 marke i 2.020,95 lira.
U odnosu na švicarski franak tečaj američke valute pao je za 0,69
posto, na 1,5984 franka, dok je u odnosu na britansku pao na 0,58
posto. Tako sada za jednu funtu treba izdvojiti 1,5018 dolara.
Dio dostojanstva zelena je valuta uspjela obraniti u odnosu na
japanski jen, ojačavši za 1,69 posto, na 116,49 jena. Slabosti jena
(pogođenog kako američkim gospodarskim problemima, tako i
mišljenjem da je razdoblje oporavka japanskog gospodarstva
završeno) pomogao je i japanski ministar financija Kiichi
Miyazawa. On je, naime, u petak izjavio kako tamošnja vlada ne
namjerava poduzimati nikakve "akcije spašavanja" domaće valute.
Japanska je vlada, naime, mišljenja kako će slab tečaj jena pomoći
izvozu japanskih proizvoda i time donijeti olakšanje gospodarstvu.
Odmah nakon te izjave jen je u odnosu na dolar pao na najnižu razinu
unazad 16 mjeseci.
(Hina) rub db