NEW YORK/LONDON/TOKYO, 29. siječnja (Hina/Reuters) - Prošlotjedni početak sezone objave poslovnih rezultata nije se dramatičnije odrazio na stanje na svjetskim burzama - ostao je u sjeni očekivanja novog zasjedanja američke središnje
banke, zakazanog za 30. siječnja.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 29. siječnja (Hina/Reuters) - Prošlotjedni
početak sezone objave poslovnih rezultata nije se dramatičnije
odrazio na stanje na svjetskim burzama - ostao je u sjeni očekivanja
novog zasjedanja američke središnje banke, zakazanog za 30.
siječnja.#L#
Na tom bi zasjedanju, očekuju i nadaju se analitičari i trgovci,
trebalo doći do daljnjeg rezanja kamatnih stopa u SAD-u, i to za 25
do 50 postotnih bodova. Iz tog je razloga vjerojatno najgledaniji
TV-program prošloga tjedna u SAD-u, barem što se tiče gledanosti
među financijerima, bilo svjedočenje Alana Greespana pred
senatorskim odborom za proračun. Naime, u četvrtak, 25. siječnja,
on je podržao plan predsjednika Busha o smanjivanju poreza. Također
je rekao da je razvoj američkog gospodarstva dramatično usporen te
da bi smanjivanje poreznog opterećenja donijelo znatnu korist,
posebno ukoliko se trend usporavanja nastavi, što je, prema
njegovim riječima, vrlo izgledno. Iz tih su riječi analitičari
isčitali i veliku vjerojatnost da će spomenuto zasjedanje Fed-a
uistinu donijeti smanjene kamatne stope.
Iako to znači da američko gospodarstvo uistinu ima problema, takav
razvoj situacije poprilično je ohrabrio tamošnje brokere.
Ono što je ostalo u Fed-ovoj sjeni su poslovna izvješća, koja su
ovisno o tome govore li o dobiti ili gubicima za sobom vodila i
vrijednosti službenih burzovnih indeksa. Tako su se među
prošlotjednim izvješćima našli i razočaravajući rezultati
Deutsche Telekoma i McDonaldsa, bolji od očekivanih Merrill
Lyncha, očekivano dobri rezultati Compaqa te iznenađujuća najava
Ericssona da prestaje s proizvodnjom mobilnih telefona.
Česta promjena smjera kretanja vrijednosti burzovnih indeksa iz
pozitivnog u negativan na kraju je tjedna donijela relativno male
postotne promjene. Najveću je promjenu (i jedini pad) vrijednosti
zabilježio tokijski Nikkei, koji je tjedan završio na 2,40 posto
nižoj razini, odnosno na 13.696,06 bodova. Slijedi londonski FTSE,
čija je vrijednost porasla za točno jedan posto, na 6.294,30
bodova.
Američki Dow Jones i Nasdaq Composite indeksi imali su podjednako
uspješan tjedan - prvi je porastao za 0,77 posto, na 10.659.98
bodova, a drugi za 0,85 posto, na 2.781,30. bodova. Ipak, gledano
ukupno od početka ove godine, Nasdaq je trenutno na nešto više od 12
posto višoj razini, dok je Dow Jones još uvijek na 1,2 posto nižoj
razini od one s kraja 2000. godine.
I indeksi pariške i frankfurtske burze slijede trend porasta - CAC
je porastao za 0,73 posto, na 5.925,62 boda, a DAX za najmanjih 0,30
posto, na 6.695,20 bodova. Treba napomenuti kako su na europskim
burzama, kao i nekoliko tjedana unazad, najaktivnije bile dionice
tzv. TMT (telecom-media-tech) sektora.
Postepeno popuštanje straha od recesije odrazilo se i na stanje na
tržištima novca, a posebno na očito jačanje američke u odnosu na sve
ostale promatrane valute.
U odnosu na dolar, tečaj eura pao je prošloga tjedna za 0,91 posto,
na 0,9242 dolara, a slijede ga i njemačka i talijanska valuta. Tako
je u petak za jedan dolar trebalo izdvojiti 0,88 posto više, odnosno
2.093,49 lira, te 0,87 posto više, odnosno 2,1146 maraka.
Za 0,66 posto pala je i vrijednost švicarske valute, pa je na kraju
tjedna jedan dolar stajao 1,6512 franka.
Nešto manjih 0,61 posto smanjena je i vrijednost tečaja japanske
valute - na 117,28 jena za jedan dolar, čime se američka valuta još
uvijek drži svoje najviše razine unazad gotovo godinu i pol.
Najmanji pad prošloga je tjedna zabilježila britanska valuta.
Jedna je funta u petak koštala 0,14 posto manje nego u ponedjeljak,
odnosno 1,4612 dolara.
(Hina) rub ds