IT-LA STAMPA-3.2.-BALKANSKA TRAGEDIJA

ITALIJA LA STAMPA 3. II 2001. Balkanska tragedija u sedam poglavlja "- Previše naroda za jednu državu Jugoslavija, nastala iz meteža Prvog svjetskog rata koji je rastopio carstva, i iz pogrešaka Versaillskog sporazuma, platila je svoj izvorni grijeh: to što je bila previše srpska. Ponosna na svoju povijesnu ulogu (vodila je ujedinjenje južnih Slavena), u razdoblju između dva rata srpska je monarhija provodila oštru diktaturu nad drugim nacionalistima: Slovencima, kosovskim Albancima, Makedoncima, Crnogorcima i poglavito Hrvatima. Srpsko tlačenje dovelo je do rađanja mikronacionalizama, tvrdih i okrutnih, koji su izravnali krvave račune tijekom Drugoga svjetskog rata. I potom nastavili urušavati tobožnje jedinstvo komunističke Jugoslavije, spremni eksplodirati nakon Titove smrti. (...) - Holbrooke (...) Za Miloševića ga je vezala prikrivena, čudna naklonost, rođena tijekom pregovora. No kad ga je pokušao uvjeriti da prihvati diktat NATO-a i za Kosovo, tijekom jednog dramatičnog susreta u Beogradu, naišao je na odrješito odbijanje. - Međunarodni sud u Haagu Ustanovljen, među mnoštvom pravosudnih dvojbi i diplomatskih otpora, kako bi sudio beskrajnim zločinima počinjenim tijekom balkanskih ratova, umorno je životario između prijetećih obećanja da će udariti visoko i suditi onima koji su dirigirali pokoljem i kratkoprugaškoga kormilarenja pomoću suđenja običnim izvršiteljima. Previše praktičnih i pravnih ograničenja, političkih obveza, diplomatskih i vojnih tabua. No otkako je predsjedanje dano Carli Del Ponte, mrkoj švicarskoj sutkinji koja godinama hvata međunarodni kriminal, aulama Haaga prošao je dah novosti i energije. Popis istaknutih osoba koje se traže je beskonačan: dva krvnika bosanskog rata, Karadžić i Mladić, i prirodno Milošević. Blijeda beogradska revolucija povećala je izglede istražitelja. (...)", piše Domenico Quirico. U tekstu se kao poglavlja navode i Kosovo, Crna Gora, beogradska imovina koju je opljačkao Milošević te Biljana Plavšić.