AU-31.I.-DER STANDARD-BEOGRAD I KOSOVO

AUSTRIJA DER STANDARD 31. I. 2001. Novo razmišljanje u Beogradu "Multietnička i demokratska zajednica u kojoj se poštuju ljudska i manjinska prava: tako srpski podpredsjednik vlade Nebojša Čović opisuje cilj mirnog rješenja sukoba u južnosrpskoj tampon zoni prema Kosovu. Pri tomu Beograd želi postupiti u tri etape: najprije suglasnost o nenasilnom uređenju bez promjena granica i posebnog statusa za prijeporno područje, integracija nastanjenih Albanaca uz puno očuvanje njihovih ljudskih prava. Zatim postupno razvojačenje područja i kao treće izgradnja gospodarstva i obnova političkih i društvenih struktura u nedovoljno razvijenoj graničnoj regiji. Ti tonovi koji dolaze iz Beograda posve su novi i na stanovit se način razlikuju od dosad poznatog držanja novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. Susretom sa svojim prethodnikom Slobodanom Miloševićem i njegovo strogo odbijanje da ga kao optuženog za najteže ratne zločine izruči UN-ovu sudu, Koštunica je pojačao sumnje u dobru volju da uistinu prekine s prošlošću. Za mnoge Srbe Koštunica utjelovljuje tako reći nacionalizam s ljudskim licem koji ih pošteđuje neugodnog obračuna s najnovijom prošlošću. Ta je nada varljiva i što duže se održi, to će biti teža integracija Jugoslavije u europske strukture. No Koštuničino stajalište, kako je poznato, odavno ne dijele svi u novom političkom vodstvu Srbije i Jugoslavije. Prijedlozi rješenja za južnosrpsko granično područje imaju posve jasan umjeren rukopis. Da je Beograd postupao po tim maksimama kad je kosovska kriza postala akutnom, ne bi došlo do NATO-ovih napada. Albanski borci 'oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca' imaju očito istu strategiju kao nekad OVK na Kosovu: povećan broj napada na srpske snage sigurnosti koji izazivaju jače napade jugoslavenske vojske i koji bi zatim trebali izazvati međunarodnu vojnu intervenciju. Pri tomu treba znati da je OVK nastao tek kao posljedica potpune nepopustljivosti Miloševićeva režima prema političkim zahtjevima kosovskih Albanaca koje su do tada iznosili samo mirnim sredstvima. Milošević je upao u kosovsku zamku. Njegovi su nasljednici čini se prepoznali zamku koja ih čeka na jugu Srbije. Problem su iznijeli čak i pred UN-ovim Vijećem sigurnosti - i ojačali svoj položaj. To može koristiti vjerodostojnosti novog razmišljanja u Beogradu samo ako poslije općih prijedloga podpredsjednika vlade Čovića uslijede posve konkretne ponude albanskom stanovništvu južne Srbije", zaključuje komentator Josef Kirchengast.