RDW-3.2.-TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 3. II. 2001. Pregled tiska "Komentatori njemačkih dnevnih novina danas se bave diskusijama o budućem kandidatu za kancelara oporbene unije CDU-CSU te mogućem proširenju dodjele takozvane 'zelene karte'. O inicijativi predsjednika kluba zastupnika Unije u Bundestagu, Friedricha Merza po pitanju kancelarske kandidature, 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' piše: 'Kandidatura za kancelara je postala pravom institucijom, koja u predizbornim utrkama privlači najviše pažnje birača: programi su važni, osobe su važne, a najvažniji je kandidat za kancelara. Zato će svaki suviše javni pokušaj biranja kandidata prouzročiti velike borbe među različitim grupacijama u strankama, koje bi mogle trajati mjesecima. Unija bi u tome samo još više izgubila povjerenje birača. Zato CDU-u i CSU-u preostaje samo put koji je Konrad Adenauer prakticirao, i to u vlastitu domu: donošenje odluka u najužem mogućem krugu', poručuje 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. O istoj temi u 'Schweriner Volkszeitung' možemo pročitati: 'Nerazjašnjena pitanja o moći u oporbenim redovima samo će pridonijeti da se nastave unutarstranački sukobi koji će sprječavati da se posveti sadržajnim pitanjima vođenja politike. Merzova izjava kako je on, kao predsjednik zastupničkog kluba, jedan od mogućih kandidata, a onda i izjave Angele Merkel o vladajućem trijumviratu na čelu CDU-a, te Stoiberova neodlučnost u trenucima BSE krize u Bavarskoj, sestrinske stranke bacaju iz jedne u drugu dvojbu. Borbe za moć i sukobi, kako pokazuju zadnja ispitivanja javnog mišljenja o popularnosti Merza i Merkelove, birači ne prihvaćaju s puno razumijevanja', analizira 'Schweriner Volkszeitung'. Cijelu debatu 'Kieler Nachrichten' komentira ovako: 'Merz je ambiciozan, a Angela Merkel mora se pribojavati gubitka najutjecajnijih pozicija u stranci kršćanskih demokrata. Njihov odnos paralizira CDU i ne upućuje na zaključak o zrelosti njenih čelnika, zrelost koju bi birači mogli raspoznati kao znak kvalitete kad se upute na birališta. Unija će se, naravno, za svoga kancelarskog kandidata odlučiti tek početkom iduće godine. Budući da se borbe oko pozicioniranja za tu odluku više ne može spriječiti, CDU i CSU su sada službeno raspisali javni natječaj za tu poziciju i time zainteresiranima dali znak za početak slanja kandidatura', smatra 'Kieler Nachrichten'. O velikoj diskusiji koju je prouzročila najava savezne vlade o mogućem proširenju odredba o dodjeli takozvane zelene karte, kojom bi strani stručnjaci mogli bez velikih birokratskih zavrzlama dobiti radno mjesto u Njemačkoj, odnosno u djelatnostima u kojima ima potrebe za stranom radnom snagom, 'Heilbronner Stimme' zastupa sljedeće mišljenje: 'Kad se računarska struka suočila s nedostatkom stručne radne snage, kancelar Schroeder je pokrenuo inicijativu Green Carda te u zemlju 'doveo' 10.000 mladih inozemnih stručnjaka. Polovica zelenih karti je uglavnom već podijeljena, što Indijcima, što istočnim Europljanima. Nebirokratski, brzo i efikasno su pritom surađivali država i gospodarstvo. Slijedi li nam nastavak te akcije? Od prvotnog modela selektivne dodjele spomenute karte, sad bi od svega trebale profitirati metalna industrija, elektronička industrija, hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Zabrinjavajuće je selektivno poimanje sadašnje stvarnosti u Njemačkoj. Umjesto da stručnjaci s istoka Njemačke, koji se sada 'iz ljubavi prema domovini' početkom svakog mjeseca javljaju na Zavod za zapošljavanje, jednostavno odu na jugozapad zemlje ili u Bavarsku, savezne zemlje kojima manjka radne snage', ironično primjećuje 'Heilbronner Stimme'. 'Ofenbach-Post' oko pitanja Green Carda naglašava drugo pitanje: 'Eto, sada nam nedostaju deseci tisuća vrhunskih stručnjaka koji bi nam mogli pomoći da Njemačka i dalje opstane u gornjem dijelu top- liste najuspješnijih država svijeta. Zelena karta ne bi smjela postati liječničkom isprikom za neuspješnost djelatnosti u kojima vlada akutni problem nedostatka radne snage. Kancelar bi se zato radije mogao pobrinuti za solidan Zakon o useljavanju u Njemačku. Prije svega bi, kako on to voli reći, 'šefovom stvari' mogao proglasiti školski i obrazovni sustav te uz to i dovoljno financijski pomoći institucijama koje se bave školstvom', zaključuje 'Ofenbach-Post'". (RDW)