IT-STAMPA-31.1.-O TALIJANSKIM IZBORIMA

ITALIJA LA STAMPA 31. I. 2001. Kako, kada. Zašto? "I to se moralo dogoditi u Danteovoj (i Machiavellijevoj) domovini: da se politička rasprava zažari oko election daya, nakon svađa o gay prideu i filibusteringa oporbe u pogledu izbornog zakona. Ništa novo u zemlji u kojoj se svaki stranački skup naziva convention, i gdje čak i obrazovni program državne televizije nosi naziv RAI Educational; no kod građana ipak ostaje poneka dvojba. Što, dakle, znači election day? I čemu služi taj egzotični izraz? U Sjedinjenim Državama se njime sa sigurnošću utvrđuje sastanak na biralištima: točnije to je utorak nakon prvog ponedjeljka u studenom četvrte godine od posljednjeg izbora predsjednika. U Italiji, naprotiv, ništa nije nesigurnije od isteka izbornog mandata, i štoviše, svaki se istek mandata pretvara u ispriku za sukob dviju strana. No tema nadmetanja već je gotovo potrošena, s obzirom na to da su ispitivanja javnog mišljenja proglasila pobjedu Berlusconija i njegovih saveznika. Budući da je već odlučeno 'za koga' glasovati, sukob se premjestio na pitanje 'kako' glasovati i izazvao muke oko reforme izbornog zakona, a s tog se pitanja prešlo na pitanje 'kada' glasovati, odnosno na zlosretni dan izbora. Samo jedan dan za i parlamentarne i lokalne izbore? Ili dva različita izborna termina, u inat election dayu? U stvarnosti u sretnoj Americi election day uopće nije gomilanje svih različitih glasovanja. To bi ionako bilo nemoguće: tamo Kongres traje dvije godine, predsjednik 4, Senat 6. Što se tiče guvernera, o njima odlučuju zakoni pojedinih država. Sve u svemu različiti izborni sustavi, s različitim vremenima. Zašto? Kako bi se što bolje jamčila podjela vlasti, vladanje bilo koje demokracije, stare ili suvremene. Drugim riječima, kako bi se postiglo to da tijela vlasti budu različita (i da se međusobno uravnoteže) ne samo po funkciji koju obnašaju, nego i radi njihovih različitih potvrda iz naroda. A ta je potreba živa i u odnosu na naš slučaj: kad bi, zapravo, zastupnici i gradonačelnici bili izvučeni iz jedinstvene izborne juhe, federalizam o kojemu se toliko govori mogao bi se u njoj utopiti, mogao bi izgubiti svoja posebna obilježja. Eto, dakle razloga za podjelu parlamentarnih od lokalnih izbora. Potom, naravno, postoji i strah da bi se birači mogli zbuniti sa sedam listi koje moraju ubaciti, no bar smo na to mi Talijani cijepljeni, jer smo na referendumu 1995. dobili 12 listi. Osim ako election day nije zapravo protuotrov za slab odaziv na glasovanje koje se ponavlja na svakim izborima. Uostalom, kad se već utvrdilo za koga, kako i kada glasovati, birač si mora ostaviti i posljednje pitanje: 'zašto' glasovati", piše Michele Ainis.