ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Jačanje financijskog tržišta i povećanje njegove efikasnosti i učinkovitosti osnovni su ciljevi zakonskih prijedloga novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i izmjena Zakona o osnovama deviznog
sustava i deviznog poslovanja, istaknuto je danas na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Jačanje financijskog tržišta i
povećanje njegove efikasnosti i učinkovitosti osnovni su ciljevi
zakonskih prijedloga novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB)
i izmjena Zakona o osnovama deviznog sustava i deviznog poslovanja,
istaknuto je danas na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj
komori (HGK). #L#
Okrugli stol o tim prijedlozima koji su prošli prvo i trebaju se
pripremiti za drugo saborsko čitanje, organizirali su HGK i
Privredni vjesnik. Brojni znanstvenici i stručnjaci ponajviše su
pažnje posvetili liberalizaciji deviznog poslovanja i
problematici uvođenja eura.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski objasnio je da se odredbom novog
zakona o HNB-u (da se za plaćanja u zemlji zakonom može dopustiti i
korištenje druge valute) ukida prohibitivna osnova po kojoj su do
sada sve tranaskcije u Hrvatskoj morale biti iskazane i realizirane
u kunama. To ne znači da se zakonom o HNB-u uvodi paralelna valuta,
već je to stvaranje osnove da se eventualno, kada za to dođe vrijeme
i nekim drugim zakonom (o deviznom poslovanju), omogući obavljanje
transakcija u zemlji i u devizama. Odredba zakona o HNB-u nema šire
domete od toga, istaknuo je Rohatinski.
Proces uvođenja eura zahtjeva promjenu ukupne ekonomske situacije
da bi euro, kada jednom do njega dođemo, mogao funkcionirati isto
kao u Europi, kazao je. Pritom je upozorio na problem inflacije koja
je u Hrvatskoj viša nego u EU, problem platne bilance i sl. Sve te
elemente treba bitno ublažiti prije nego razmišljamo o uvođenju
eura u ovom ili onom obliku u Hrvatsku, poručio je Rohatinski.
Liberaliziranje pak deviznog sustava osnova je promjena Zakona o
deviznom poslovanju, koja se najavljuje u četiri faze. Prva je
liberalizacija deviznog kreditiranja u zemlji za plaćanje u
inozemstvu i liberalizacija stjecanja deviza; druga je daljnja
liberalizacija kapitalnih transakcija u inozemstvo; treća
uvođenje eura kao paralelne valute; te završna, četvrta, uvođenje
eura kao jedinog sredstva plaćanja.
Stručnjaci pritom pitaju kojim će mehanizmima biti realizirane te
četiri faze. Tko donosi odluku o uvođenju paralelne valute, o
potpunoj supstituciji domaće valute, upitao je Gorazd Nikić,
upućujući na problematičnost i s obzirom na Ustav.
I za Dubravka Radoševića to je prekrupno pitanje da bi se reguliralo
zakonom o središnjoj banci, pa i on upućuje na razmišljanje nije li
to suprotno Ustavu. To zahtjeva određenu političku proceduru za
napuštanje domaće valute kao jednog od najvažnijih obilježja
suvereniteta, kaže, podsjećajući da se u nekim zemljama o uvođenju
eura odlučivalo referendumom.
Sudionici okruglog stola iznijeli su niz primjedbi na oba zakonska
prijedloga. Tako su, podržavajući liberalizaciju deviznog
sustava, posebice prvu fazu, upitali hoće li to možda potaknuti
uvoz, koliko će to doprinijeti ostvarenju Vladinih gospodarskih
ciljeva (smanjenje nezaposlenosti, rast proizvodnje, izvoza).
Kod novog prijedloga zakona o HNB-u posebno je upozoreno na odredbe
vezano za neovisnost HNB-a, odnosno odnos središnja banka -
parlament. Tako je Gorazda Nikića strah da neke krucijalne odluke
budu izvučene ispod "reflektora parlamenta". Nikić smatra možda
preuranjenom i odredbu po kojoj se izričito zabranjuje zaduživanje
državnog proračuna kod središnje banke, jer ne vidi u tome velikih
problema ako se takav kredit uredno vraća.
Na okruglom stolu uz ostalo je predloženo da se unutar saborskog
odbora za financije i državni proračun osnuje poseban pododbor za
bankarstvo i monetarnu politiku, da se razmisli o izradi strategije
prilagođavanja monetarne politike, te da se možda odustane od
predlaganja samo izmjena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju kada
se već najavljuje skora priprema cjelovitog novog zakona.
(Hina) bn ds