POTOČNJAK I SINDIKATI KRITIZIRAJU VLADIN AMANDMAN O RADNIČKOJ PARTICIPACIJI

ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Vladin amandman na konačni prijedlog izmjena Zakona o radu, kojim se imenovanje radničkog predstavnika u nadzorni odbor ograničava samo na poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu i uvodi kriterij cijene za koju su dionice ili udjeli kupljeni, nije naišao na odobravanje stručnjaka i sindikata.#L# Profesor radnog i socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Željko Potočnjak smatra da radnici trebaju imati predstavnika u nadzornom odboru svih trgovačkih društava, neovisno o tome tko je vlasnik poduzeća. Potočnjak se ne slaže s Vladinim prijedlogom da se radničkog predstavnika imenuje samo u poduzećima u kojima država ima više od 25 posto vlasništva, jer se vlasništvo mijenja, pa bi svaka promjena značila promjenu statuta poduzeća, a to bi bio daleko veći ograničavajući faktor u poslovanju nego sudjelovanje radnika u nadzornom odboru. Neprihvatljivim smatra i prijedlog da se predstavnika radnika imenuje i u poduzeća koja su u većinskom vlasništvu prvog kupca koji je dionice ili udjele portfelja stekao po cijeni manjoj od 50 posto nominalne vrijednosti. "Kriterij cijene djeluje kao kažnjavanje radničkom participacijom onih koji su jeftino kupili poduzeća, a to ne može biti svrha i smisao radničke participacije", drži Potočnjak. Unošenje odredbe o radničkom sudjelovanju u nadzornim tijelima Potočnjak ocjenjuje pozitivnim korakom koji je na tragu radnog zakonodavstva u razvijenim europskim zemljama. Za Hrvatsku bi bilo preskupo i presloženo doslovno preslikavanje npr. njemačkog modela, koji predviđa i radničke direktore u upravnim vijećima velikih poduzeća. Hrvatskoj je zasad dovoljan model s jednim predstavnikom u nadzornom odboru, jer će i po njemu radnici biti posredno obaviješteni o poslovanju poduzeća, a na određeni način mogu utjecati na za njih važna gospodarska i socijalna pitanja, kaže Potočnjak. Po njegovu mišljenju, jedino bi trebalo uvesti ograničenje primjene te zakonske odredbe na poduzeća koja zapošljavaju više od 50 radnika, kako bi mali poslodavci izbjegli troškove zbog povećanja broja članova nadzornih odbora. Potočnjak se ne slaže s ocjenama pojedinih poslodavaca da će radnička participacija usporiti donošenje poslovnih odluka, jer nadzorni odbori ionako imaju relativno ograničenu mogućnost donošenja odluka. Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović smatra da je nužno povećati razinu radničkog suodlučivanja u Hrvatskoj, pa i kroz sudjelovanje u nadzornim odborima. "Moramo koristiti iskustva drugih država, poput Njemačke i Slovenije, gdje se to pokazalo praktičnim i korisnim u razvoju socijalnog dijaloga", kaže Begović. Begović odbija pretpostavke da bi to dovelo do bilo kakvih problema, dapače, predstavnici radnika bolje bi funkcionirali u nadzornim odborima nego "raznorazni članovi" koji nemaju nikakve veze s poslovanjem tvrtki. Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević, međutim, tvrdi da je participacija radnika u nadzornim odborima rijetka i u najrazvijenijim zemljama, poput Njemačke gdje se to primjenjuje samo u velikim poduzećima s velikim brojem zaposlenih. Hrvatska se po nikakvim gospodarskim pokazateljima, a posebno u produktivnosti, ne može mjeriti s Njemačkom, kaže Ivančević. Od uvođenja radničkih predstavnika u nadzorne odbore državnih poduzeća mogu se očekivati samo negativni efekti. Poduzećima poput INA-e ili HEP-a nužno je restrukturiranje, što podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih, a glavna zadaća radničkih predstavnika u njihovim nadzornim odborima bit će sprječavanje otpuštanja viška radnika, ističe Ivančević. (Hina) md/ntk vl