ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada ne smije dozvoliti da se pitanje isplate 300 milijuna njemačkih maraka devizne štednje 130 tisuća hrvatskih štediša Ljubljanske banke tretira kao sukcesijsko pitanje već to može i mora biti
predmetom političkih razgovora slovenske i hrvatske države.
ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada ne smije dozvoliti da
se pitanje isplate 300 milijuna njemačkih maraka devizne štednje
130 tisuća hrvatskih štediša Ljubljanske banke tretira kao
sukcesijsko pitanje već to može i mora biti predmetom političkih
razgovora slovenske i hrvatske države. #L#
Ističe se to u otvorenom pismu koje je premijeru Ivici Račanu uputio
odvjetnik Milivoje Žugić kao, kako navodi, pravni zastupnik većine
hrvatskih štediša Ljubljanske banke, ocjenjujući da je hrvatska
javnost, za razliku od slovenske, nedovoljno obaviještena o
rezultatima dosadašnjih pregovora o tom problemu.
Po njegovom je mišljenju sada, kada se Slovenija nalazi pred
ulaskom u EU i kada mora riješiti svoje odnose sa susjedima, pravi
trenutak da hrvatska Vlada - uz puni angažman i iscrpno
obavještavanje hrvatske javnosti - napravi snažan pritisak na
Republiku Sloveniju ne dozvoljavajući da se ovo pitanje tretira kao
sukcesijsko.
Napominje da je konkretan povod njegovom pismu priopćenje
slovenske Vlade od prije nekoliko dana da se pitanje devizne
štednje rješava, prvo, kao pitanje dviju država i drugo, kao
potpuno sukcesijsko ili djelomično sukcesijsko pitanje u svezi s
raspadom SFRJ.
Glavna filijala Ljubljanske banke u Zagrebu imala je oko 900
milijuna njemačkih maraka devizne štednje hrvatskih građana. Oko
600 milijuna DEM ove štednje prenijeto je u hrvatske banke i o toj
štednji, smatra Žugić, može se eventualno govoriti kao
sukcesijskom pitanju i pitanju pravnih pregovora između slovenske
i hrvatske države. "Međutim, na postoje apsolutno nikakvi pravni
razlozi da se neprenijeta devizna štednja 130 tisuća hrvatskih
državljanja u Ljubljanskoj banci, u iznosu od oko 300 milijuna DEM,
tretira kao sukcesijsko pitanje. Ovlaštenje istovremeno ne može
biti predmetom nikakvih pravnih dogovora između hrvatske i
slovenske strane, jer hrvatska država nije titularom nikakvih
prava u pogledu ove štednje. Slovenska država, međutim, jest jer je
supsidijarni dužnik za obveze svoje banke", navodi Žugić.
Zaključuje da ova štednja može i mora biti predmetom političkih
razgovora slovenske i hrvatske države jer je hrvatska država dužna
i obvezna štititi svoje građane i politički stajati iza legitimih i
legalnih zahtjeva".
(Hina) ds