RU-interview-Vlada-Diplomacija-Makrogospodarstvo-Trgovina RU-SEGODNJA-23.1.-RAZGOVOR S PAVLOVSKIM O RUSKOM IMIDŽU RUSIJASEGODNJA23. I. 2001.Dužnik, ali ne i prosjakAvtandil Culadze razgovarao je s Glebom Pavlovskim, direktorom Zaklade
za uspješnu politiku, o ugledu Rusije na Zapadu, o dugovima i drugom:"- Tko se treba baviti stvaranjem ruskog ugleda?= Rusiju čini niz znakovnih skupina, a svaka od njih daje svoj prinos ruskom ugledu. Zadaća je države da jamči sigurnost vlasničkih prava i glavnih sastavnica gospodarskih sloboda, ponajprije u dijelu koji se tiče ulaganja. Trgovina ne može djelovati putem PR-a, rasvjetljujući ove ili one strane gospodarske djelatnosti u Rusiji koje su zanimljive u smislu ulaganja.- Ako država štiti ulaganja, zašto je odbila platiti dugove?= Koliko razumijem, nije rečeno da se dugovi neće platiti. Nije prihvaćena politika iskorištavanja dugova kao biča za rusko gospodarstvo i za rusku politiku. Jasno je rečeno da ćemo platiti dugove, ali nitko neće dugove moći iskoristiti kao političko oružje. Bude li trebalo, sve ćemo dugove platiti. Postoje i druge
RUSIJA
SEGODNJA
23. I. 2001.
Dužnik, ali ne i prosjak
Avtandil Culadze razgovarao je s Glebom Pavlovskim, direktorom
Zaklade za uspješnu politiku, o ugledu Rusije na Zapadu, o dugovima
i drugom:
"- Tko se treba baviti stvaranjem ruskog ugleda?
= Rusiju čini niz znakovnih skupina, a svaka od njih daje svoj
prinos ruskom ugledu. Zadaća je države da jamči sigurnost
vlasničkih prava i glavnih sastavnica gospodarskih sloboda,
ponajprije u dijelu koji se tiče ulaganja. Trgovina ne može
djelovati putem PR-a, rasvjetljujući ove ili one strane
gospodarske djelatnosti u Rusiji koje su zanimljive u smislu
ulaganja.
- Ako država štiti ulaganja, zašto je odbila platiti dugove?
= Koliko razumijem, nije rečeno da se dugovi neće platiti. Nije
prihvaćena politika iskorištavanja dugova kao biča za rusko
gospodarstvo i za rusku politiku. Jasno je rečeno da ćemo platiti
dugove, ali nitko neće dugove moći iskoristiti kao političko
oružje. Bude li trebalo, sve ćemo dugove platiti. Postoje i druge
mogućnosti.
- Ne postoji li opasnost da Rusiju isključe iz svjetskih procesa?
= Događa se posve oprečan proces. Rusija naglo jača na svjetskoj
pozornici, što ne odgovara stvarnim gospodarskim mogućnostima. Taj
proces žele na različite načine zakočiti i usporiti. Rusija više
nije zemlja koja prosi. Ona je dužnik, ali ne i prosjak. To što
primjećujemo je dio igre koju prihvaćaju obje strane. Stvarna
podloga sadašnjih događaja nije slabljenje, već jačanje Rusije na
međunarodnoj pozornici.
- Provodi li se na Zapadu politika 'blaćenja' Rusije?
= Ta je politika za sada drugorazredni čimbenik. Na žalost, postoji
tromost koju smo sami uzrokovali ranijih godina kada je Rusija
imala dvojaku ulogu - zemlje koja odasvud odlazi i pri tom svakoga
moli. Takvo je stanje sigurno najjači čimbenik u stvaranju
neshvatljivog i lošeg ruskog ugleda. Rusija je u nekom smislu sama
odgovorna za proturusku politiku. Dakako, sada se to ismijava. U
politici uvijek svaki vaš propust ismijavaju. No to nije glavni
problem. Problem je u tomu da nova američka uprava ne dođe u napast
da povjeruje u taj mit. To bi bilo jako pogibeljno, jer će se svakako
pojaviti napetosti. U Bushovom intervjuu lako je zapaziti da on
Rusiju shvaća kao slabu zemlju koja uvijek nešto moli. Bush polazi
od potpuno nestvarne predodžbe o našoj zemlji. Ona danas nije tako
slaba. No ta predodžba može potaknuti Amerikance da se odvaže na
neke pokuse. A to bismo htjeli izbjeći.
- Možda bi se mogla preuzeti korisna iskustva sovjetske propagande
na tom polju?
= Ne vidim razloga za usporedbu. Doista moćna sovjetska
agitpropovska politika bila je dio svjetske ofenzive Sovjetskog
Saveza. A ona se pak temeljila na prikladnom ideološkom programu.
Putin nema program za napad na zemaljsku kuglu. Njegov je program
traženje točaka za stvarno sudjelovanje u svjetskim tokovima, u
svjetskom gospodarstvu i u globalnim procesima u širem smislu te
riječi, uz uvjete koji su povoljni za Rusiju. Toj zadaći nije
potrebna dopuna u obliku Agitpropa."