FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SL-DELO-17.1.-CARLA DEL PONTE

SI-HR-YU-SUDOVI-Kriminal-Politika SL-DELO-17.1.-CARLA DEL PONTE SLOVENIJADELO17. I. 2001.Carline zamke"Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj i u Srbiji otvorile su se mogućnosti da Haag započne cjelovito ostvarivati svoju misiju. Dok su optuženici za zločine imali potporu svojih vlasti u Zagrebu i Beogradu, haaški su suci imali svezane ruke. Hrvatski premijer Ivica Račan i njegovi Haagu su i cijeloj međunarodnoj zajednici obećavali da će bez razmišljanja ispuniti sve želje istražitelja ratnih zločina, no već se kod prvih konkretnih stvari počelo zaplitati. Sudeći po izjavama i opuštenom ozračju na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak nakon sastanaka haaške tužiteljice Carle Del Ponte s hrvatskim državnim dužnosnicima, idućih se mjeseci ipak mogu očekivati topliji odnosi između Haaga i Zagreba.Vlast u Zagrebu našla se u najtežem položaju kad su u javnost procurile informacije da Haag zanima načelnik glavnoga stožera Hrvatske vojske Petar Stipetić koji je 1995. godine bio među zapovjednicima operacija protiv krajinskih Srba. Da ne spominjemo tajni popis sto državnih dužnosnika i vojnih časnika koji su, vjerojatno, zanimljivi Haagu. Hrvatska plaća jer u zadnjem
SLOVENIJA DELO 17. I. 2001. Carline zamke "Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj i u Srbiji otvorile su se mogućnosti da Haag započne cjelovito ostvarivati svoju misiju. Dok su optuženici za zločine imali potporu svojih vlasti u Zagrebu i Beogradu, haaški su suci imali svezane ruke. Hrvatski premijer Ivica Račan i njegovi Haagu su i cijeloj međunarodnoj zajednici obećavali da će bez razmišljanja ispuniti sve želje istražitelja ratnih zločina, no već se kod prvih konkretnih stvari počelo zaplitati. Sudeći po izjavama i opuštenom ozračju na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak nakon sastanaka haaške tužiteljice Carle Del Ponte s hrvatskim državnim dužnosnicima, idućih se mjeseci ipak mogu očekivati topliji odnosi između Haaga i Zagreba. Vlast u Zagrebu našla se u najtežem položaju kad su u javnost procurile informacije da Haag zanima načelnik glavnoga stožera Hrvatske vojske Petar Stipetić koji je 1995. godine bio među zapovjednicima operacija protiv krajinskih Srba. Da ne spominjemo tajni popis sto državnih dužnosnika i vojnih časnika koji su, vjerojatno, zanimljivi Haagu. Hrvatska plaća jer u zadnjem desetljeću nije kažnjavala 'svoje' zločine, iako su vlastodršci za njih znali. Što više, sudski procesi ostajali su bez epiloga (recimo ubojstvo srpske obitelji Zec usred Zagreba u jesen 1991.) čak zbog pogrešaka u kaznenom postupku. Hrvatske su vlasti zatvarale oči pred zločinima u Gospiću, na Pakračkoj poljani, u splitskom vojnom pristaništu Lori, pred ubojstvima srpskih civila tijekom Oluje, pred sustavnim paljenjem njihovih kuća... Ni Račanova ekipa nije se usudila - s iznimkom procesa gospićkoj skupini - napraviti presudni korak u obračunu s mračnom prošlošću. 'U Hrvatskoj ni jedan Hrvat nije osuđen za ratni zločin', upozorava predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski. Vlada u Zagrebu našla se u nezahvalnom položaju - na jednoj je strani potpora Zapada ovisna o suradnji s Haagom, dok na drugoj strani domaća javnost očekuje oštrija stajališta vlasti. Usvojila je 13 zaključaka u kojima je napisala svoja stajališta prema Haagu i iznijela uvjete za suradnju s međunarodnim kaznenim sudom. Glavna je hrvatska frustracija što ratni zločini JNA i srpskih paravojnih postrojba u Hrvatskoj 1991. godine i kasnije dosada nisu kažnjeni. To dopunjuju strahovi da će Zapad zbog svojih strateških interesa popuštati Beogradu te da će na kraju, kad Haag završi misiju, najkraći kraj izvući Hrvatska. Svi najglasniji hrvatski 'antihaaški' demagozi dakako planski prešućuju činjenicu da u Haagu još nije optužen nijedan Hrvat iz Hrvatske, nego samo oni iz BiH. Carla Del Ponte je zaključke Banskih dvora prihvatila s podsmjehom, kao Zagreb nam ne može postavljati uvjete i određivati kako da radimo. Očito je Haag sada popustio. Od Stipetića više ne traži da ono što zna o zločinima predoči haaškim istražiteljima. A hrvatska je javnost čula ono što je najviše željela - da Haag ne istražuje zakonitost cijelih vojnih akcija kakve su bile Bljesak i Oluja, nego samo konkretne zločine. To je vladajućoj nomenklaturi u Zagrebu omogućilo da umiri strah domaće javnosti od kriminalizacije domovinskoga rata. Što je na drugoj strani Račan obećao Carli Del Ponte tijekom višesatnih razgovora (pregovora?), za sada je pokriveno velom tajne. Najveći problem Haaga trenutačno naravno nije Hrvatska, nego SRJ i Vojislav Koštunica koji svojim izjavama diskreditira haaško tužiteljstvo da radi po političkim naputcima svjetskih središta moći. U Beogradu iz dana u dan izmišljaju više ili manje pravno utemeljene izgovore zbog kojih haaškomu sudu neće izručiti svoje državljane. No na drugoj je strani ipak neprijeporna činjenica da je jugoslavenski predsjednik na zagrebačkom vrhu EU-a i balkanskih država bez razmišljanja potpisao deklaraciju u kojoj se obvezao na bezuvjetnu suradnju s Haagom. Bitno je dakle što je potpisao a ne što izjavljuje. Pitanje odnosa Haaga i Beograda danas se suzilo na pitanje gdje će se suditi Miloševiću, iako se u Srbiji klopka Carle Del Ponte moraju bojati deseci časnika i političara za koje se Haag zanima zbog zločina u Hrvatskoj, u BiH i na Kosovu. Na posljetku, sadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović 1999. je zbog kosovskih zločina optužen zajedno s Miloševićem. Kako bilo, činjenica je da Carla Del Ponte ne može od Zagreba očekivati popuštanje na svim frontama ako će Zapad zbog strateških interesa popuštati u pritiscima na Beograd. Zato uspješnost haaškoga suda u progonu ratnih zločina u bivšoj SFRJ najviše ovisi o progonu srpskih zločina", zaključuje Peter Žerjavič.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙