WASHINGTON, 14. siječnja (Hina/AP) - Današnji čovjek vjerojatno potječe od malih skupina koje su putovale s kontinenta na kontinent, tvrde antropolozi dovodeći tako u pitanje teoriju po kojoj se homo sapiens najprije razvio u Africi,
a zatim u jednome migracijskom valu naselio druge kontinente.
WASHINGTON, 14. siječnja (Hina/AP) - Današnji čovjek vjerojatno
potječe od malih skupina koje su putovale s kontinenta na
kontinent, tvrde antropolozi dovodeći tako u pitanje teoriju po
kojoj se homo sapiens najprije razvio u Africi, a zatim u jednome
migracijskom valu naselio druge kontinente. #L#
Te su se male skupine vjerojatno miješale s neandertalcima, kažu
istraživači koji su analizirali stare lubanje iz arheoloških
nalazišta diljem svijeta.
Istraživači tvrde da stare lubanje, od kojih su neke starije od
200.000 godina, pokazuju da današnji ljudi potječu od zajedničkih
predaka koji su živjeli na gotovo svim kontinentima i koji su se
miješali s primitivnijim ljudskim vrstama.
"Današnji čovjek nije došao iz Afrike u samo jednome migracijskom
valu", rekao je Milford H. Wolpoff, antropolog sa Sveučilišta
"Michigan" i jedan od autora nove studije objavljene u časopisu
"Science".
Točno je da preci današnjeg čovjeka potječu iz Afrike, rekao je
Wolpoff, ali su tisućama godina u malim skupinama migrirali u Aziju
i Europu, pa čak i u Australiju.
"Nije bio samo jedan migracijski val", rekao je. "Te bi se selidbe
prije mogle usporediti s kapanjem nego s valom."
Njegove tvrdnje dovode u pitanje "teoriju o Evi" po kojoj su se
današnji ljudi razvili u Africi i onda se preselili u ostale
dijelove svijeta u skupini od možda 10.000 ljudi. Na drugim su
kontinentima, kaže ta teorija, današnji ljudi zamijenili starije
vrste poput neandertalaca.
No Wolpoff i njegovi suradnici tvrde da su lubanje iz Europe i
Australije, čija je starost procijenjena na 25.000 do 30.000
godina, vrlo slične ljudskim lubanjama starim od 40.000 do 200.000
godina koje su pronađene u Europi, Indoneziji i Africi.
Na mlađim lubanjama pronađenim u Europi postoje jasni dokazi o
neandertalskom utjecaju, uz obilježja lubanja prvih ljudi koji su
se razvili u Africi. Lubanje prvih ljudi iz Australije slične su
starijim lubanjama iz Indonezije.
Wolpoff je rekao kako to pokazuje da su se današnji ljudi selili iz
Afrike u malim skupinama te da su se na drugim kontinentima miješali
s još starijim ljudskim vrstama koje su tamo već živjele.
Na kraju su, rekao je, nadmoćni geni današnjeg čovjeka počeli
dominirati u procesu prirodne selekcije, a starije su vrste, poput
neandertalaca, nestale.
"Neandertalci su nestali zbog miješanja", rekao je Wolpoff.
Tragovi tih najstarijih vrsta još postoje u genima suvremenih
ljudi, rekao je John Hawks, antropolog sa Sveučilišta "Utah" i
jedan od autora studije. A ti su geni izvor razlikovnih obilježja na
lubanjama današnjih ljudi.
"Neandertalci još postoje u nama", rekao je Hawks. "Ljudi
europskoga podrijetla potječu i od neandertalaca."
Zaključak je kontroverzan, a drugi antropolog sa Sveučilišta
"Utah" Henry Harpending je rekao kako baš i ne vjeruje u tu
teoriju.
"Genetski dokazi nedvojbeno podupiru tvrdnje da svi potječemo od
male skupine Afrikanaca u zadnjih 100.000 godina", rekao je
Harpending. "U nama nema neandertalaca."
(Hina) dgk dgk